VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU |
|
s pravom javnosti |
|
Z A G R E B |
II. STRUČNO ZNANSTVENI SKUP
Naslov rada:
REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRIMJENE RAČUNALA U ZAŠTITI
Autor:
JOSIP TARADI
dipl.ing. sig.
Istraživanje primjene računala u poslovima zaštite obavljeno
je tijekom 2000. godine na Visokoj školi za sigurnost na radu s pravom javnosti
u Zagrebu. Za istraživanje je korištena metoda ankete pomoću anketnog listića.
Istraživanjem je obuhvaćeno 315 ispitanika, studenata sigurnosti, koji svi već
rade na poslovima zaštite. Grupe podataka u istraživanju bile su: opći podaci,
računalo i radno mjesto, računalo i uređaji, računalni programi,
osposobljavanje za primjenu računala, ocjena pristupa informatici u zaštiti,
Internet u zaštiti, problemi u primjeni računala u zaštiti i računalo u
privatnom životu. Cilj provedenog
istraživanja u primjeni računala u poslovima zaštite te po njemu donesenih
zaključaka bio je dobiti aktualnu sliku o sadašnjem stanju primjene računala u
poslovima zaštite i cjelokupne problematike u tom području, a radi utvrđivanja
ispravnih smjernica za uključivanje stručnjaka zaštite u informatizaciju
poslova zaštite.
Ključne
riječi:
informatika, Internet,
računalni programi, radno mjesto, računalo, zaštita na radu, zaštita od požara.
Do sada nije organizirano provedeno istraživanje o primjeni
računala u poslovima zaštite u Republici Hrvatskoj. Za pripremu i uključivanje
stručnjaka zaštite za vođenje svojih poslova primjenom računala nužno je imati
aktualnu i kvalitetnu spoznaju o stanju računarstva u zaštiti. Razlozi za to su
višestruki:
-
stručnjak zaštite
već pri nabavi računala, računalnih komponenti i dodatnih uređaja uz računalo
treba voditi brigu o maksimalnoj uskladivosti svoje strojne opreme sa opremom
suradnika u struci i šire
-
nabava računalnih
programa (operativnog sustava i korisničkih programa) također mora biti
uvjetovana uskladivošću sa korištenim programima na računalima suradnika u
struci i šire
-
potrebno je imati
točne informacije o načinu korištenja računala u mrežama i korištenju Internet
mogućnosti radi što bržeg i kvalitetnog uključivanja u mrežni rad
-
dobro je biti
upoznat sa cjelokupnom problematikom korištenja računala u zaštiti (iskustva
suradnika, osposobljavanja za primjenu računala, problemi u primjeni računala i
sl.) radi izbjegavanja nepotrebnih pogrešaka već u početku primjene računala.
Uz poštivanje svih pozitivnih
saznanja iz analize primjene računala u zaštiti, te konzultacije i pomoć
stručnjaka informatičara, stručnjak zaštite može relativno brzo, kvalitetno i ekonomski opravdano započeti
informatizaciju svojih poslova zaštite.
Zbog toga je bilo neophodno provesti istraživanje o primjeni računala
u zaštiti kako bi se došlo do svih potrebnih podataka, a potom ispravno i
kvalitetno, započeo i provodio stalni proces informatizacije poslova zaštite,
uz stalno praćenje novosti na svim područjima i brza prilagodba svim
postavljenim zahtjevima.
Istraživanje primjene računala u zaštiti provedeno je
metodom ankete. Anketa je skup podataka s pomoću kojih se pobuđuju,
prikupljaju i analiziraju izjave ljudi, a sa svrhom da se dobiju podaci o
njihovim stavovima, mišljenjima, interesima i sl.
Za tu je svrhu izrađen posebni anketni listić kojim se
strukturirano dobivaju informacije.
Anketni listić sadrži 22
pitanja, koja su grupirana u 10 grupa:
1.
podaci o anketi
2.
opći podaci
3.
računalo i radno
mjesto
4.
računalo i uređaji
5.
računalni programi
6.
osposobljavanje za
primjenu računala
7.
ocjena pristupa
informatici u zaštiti
8.
Internet
9.
problemi u primjeni
računala u zaštiti
10. računalo u privatnom životu
Pitanja su sročeno jednostavno i razumljivo. U većini pitanja,
odgovor se daje označavanjem jedne ili više ponuđenih opcija, a u manjem broju
pitanja traži se upis vrijednosti i to uglavnom pod rubrikom ostalo, kako bi se
dobile informacije i o nekim specifičnim vrijednostima. Anketni listić je
izrađen na računalu, korištenjem programa MS Word, i vizualno je i grafički
pripremljen za jednostavno korištenje, točno ispunjavanje, i potom za lak upis
u bazu podataka.
Baza podataka
za unos ispunjenih vrijednosti anketnih listića napravljena je u programu MS
Access, kojim su podaci i analizirani, a pritom je korišten i program MS Excel.
Kao ispitanici u anketi, obrađeni su studenti Visoke škole za
sigurnost na radu, s pravom javnosti, Zagreb. Oni su upravo izvrstan
reprezentacijski uzorak za istraživanje, jer jamče širok raspon cijele
zaštitarske struke. Osim toga, sama se anketa mogla lako i brzo provesti na
samoj školi. Pri tome su obrađeni svi studenti nastavne godine 99/2000. Za
obradu podataka prikupljeno je 315
anketnih listića, što je solidan uzorak za cjelokupno istraživanje i analizu te
dobivanje vrijednih podataka i iz njih izvedenih zaključaka.
Za obradu i analizu podataka korišteni su samo podaci dobiveni
anketnim listićem u osobno i neposredno organiziranoj i provedenoj anketi. Za
daljnju obradu važeći su bili samo anketni listići koji su ispravno ispunjeni,
po usmenim uputama tijekom ankete. Neispravno ispunjeni listići su nevažeći i
oni se nisu koristili u obradi. Također,
u obradi su korišteni samo anketni listići ispitanika koji su zaposleni
neposredno ili posredno na poslovima zaštite. Ispitanici koji su u anketnom
listiću naveli da su nezaposleni, time su svoj listić isključili iz daljnje
obrade, kako bi se osigurala ispravna slika o primjeni računala samo u poslovima
zaštite, a tako je i koncipiran sam anketni listić i metode analize podataka.
Uzorak ispitanika po dobi širokog je raspona, od najmlađeg sa 19 godina do
najstarijeg sa 58 godina starosti. To je ujedno i dobar prikaz dobne
različitosti među stručnjacima zaštite.
Prosjek
dobi je oko 36 godina, a ujedno je i dobna grupa od 35 - 45 godina najbrojnija,
iznosi 40 %.
Grafikon 1. Dobne grupe ispitanika
U poslovima koje obavljaju stručnjaci zaštite prednjače
poslovi zaštite na radu sa 49,5 %, potom su poslovi zaštite od požara,
zastupljeni sa 46 %.
Pri tome je važno
istaknuti da mnogi stručnjaci zaštite obavljaju više poslova zaštite, najčešći
je slučaj obavljanja i poslova zaštite na radu i zaštite od požara, a prisutne
su i kombinacije i drugih poslova zaštite.
Pod grupom poslova ostalo spadaju razni
poslovi kod koje je obavljanje poslova zaštite posredno, što znači da ispitanici
na ovim poslovima nisu na mjestu stručnjaka zaštite. Tu se posebno ističu
slijedeći poslovi: zaštita okoliša, tehnolog, sindikat, obrana - hrvatska
vojska, održavanje, i dr.
Grafikon 2. Poslovi zaštite
Najviše ispitanika radi u privatnim
tvrtkama (34,9 %), gotovo je isti broj zaposlenih u državnim ustanovama, potom
slijede zaposleni u javnim poduzećima, te najmanji broj zaposlenih kod
obrtnika.
Grafikon 3. Oblik tvrtke ustanove
Najviše je ispitanika zaposleno u tvrtkama za komunalne
djelatnosti (7,3 %) i ustanovama u Ministarstvu obrane RH i Hrvatskoj vojsci
(7,3 %), potom slijedi vatrogastvo i
zaštita od požara (5,7 %), naftna industrija (5,7 %), poslovi u MUP RH (5,4 %),
prehrambena industrija (3,8 %), elektroprivreda (3,2 %), zdravstvo (3,2 %),
zaštita osoba i imovine (3,2 %), građevinarstvo (3,2 %), tekstilna industrija
(2,9 %), kemijska industrija (2,5 %), trgovina (2,5 %), dok su brojne ostale
djelatnosti zastupljene pojedinačno kod manje od 2 % ispitanika.
Najviše ispitanika, trećina, zaposleno je u srednjim tvrtkama,
koje imaju od 50 - 250 zaposlenika. Po propisima zaštite (Zakon o zaštiti na
radu) u takvim tvrtkama, u pravilu, stručnjak za zaštitu na radu sam vodi sve
poslove zaštite, nema posebno ustrojene službe zaštite na radu koja bi se
sastojala od više stručnjaka zaštite i voditelja službe zaštite na radu.
Aproksimativno određen ukupni broj zaposlenih u tvrtkama/ustanovama:
≈ 450.000
|
broj zaposlenih |
manje od 10 |
10-25 |
25-50 |
50-250 |
250-500 |
500-1000 |
1000-5000 |
više od 5000 |
|
postotak % |
10,2 |
7,6 |
6,7 |
30,5 |
13,0 |
10,5 |
12,1 |
9,5 |
Tablica 1. Broj zaposlenih u tvrtki/ustanovi
Broj računala u tvrtki/ustanovi ovisi, u načelu, o veličini
tvrtke, broju zaposlenih, djelatnosti tvrtke i dr.
Aproksimativno određen ukupni broj računala: ≈ 46.000 računala.
Aproksimativno određen broj računala po jednom zaposlenom: 450.000 : 46.000 = 9,8.
To znači da približno na svakih 10 zaposlenika dolazi 1 računalo.
|
Broj računala |
0 |
1 |
2-5 |
6-10 |
11-20 |
21-30 |
31-50 |
51-100 |
100-500 |
više od 500 |
|
Postotak % |
2,2 |
5,4 |
17,1 |
14,3 |
15,6 |
7,9 |
10,2 |
8,3 |
7,9 |
11,1 |
Tablica 2. Broj računala u tvrtki/ustanovi
Podatak koji govori da 65,4 % ispitanika već koristi računalo
na svojem radnom mjestu ključan je za daljnju analizu. Može se slobodno, odmah
zaključiti, da je to solidan broj primjene računala u poslovima zaštite, a
usporedba sa podacima primjene računala kod nekih drugih poslova, može staviti
poslove zaštite u potrebne odnose. Zasigurno je prisutan i trend stalnog
unapređivanja stupnja informatizacije u zaštiti, pa će taj rezultat i porasti u
kratkom vremenskom razdoblju. To je i prvi dokaz, da problematika primjene
računala u zaštiti zaslužuje i treba organiziraniji pristup i obradu, prije
svega među samim stručnjacima zaštite.
Vrednovanje pomoći računala u zaštiti, već danas, a sasvim
sigurno u bliskoj budućnosti, zaslužuje visoku poziciju, čak i vodeću, u odnosu
stručnjaka zaštite prema svim obvezama svojih poslova.
U
primjeni računala u poslovima zaštite najviše je zastupljeno stolno računalo,
što je i logično, s obzirom na ukupnost njegovih mogućnosti i iskoristivosti.
Potom, veliku primjenu ima terminal računalo, dakle, računalo koje je umreženo,
u načelu, u nekom većem sustavu. Ohrabrujuće je, što unatoč još uvijek visokim
cijenama, i prijenosno računalo ima svoju solidnu zastupljenost. Također je
prisutno i ručno računalo, iako su to sada najnoviji tipovi računala, koji
omogućuju primjenu računala u svakom trenutku, na terenu i sl. Primjetno je i
korištenje kombinacije dvaju, ili čak više tipova računala na radnome mjestu, a
najčešće su kombinacije: stolno i prijenosno računalo, stolno računalo i
terminal, te stolno i ručno računalo.
Grafikon 4. Vrste računala na radnom mjestu
Gotovo polovica ispitanika izjasnila se da su "uglavnom
zadovoljni" kvalitetom svojih računala, k tome 18 %, je "veoma zadovoljno", što ukazuje
na solidnu zastupljenost strojne opreme, uglavnom novijeg datuma. Preostali
ispitanici, što je oko trećine, nezadovoljni su kvalitetom svojih računala,
bilo da im je ono zastarjelo ili preslabe konfiguracije, što u prvom planu
pokazuje da ispitanici poznaju svoja računala i znaju ih usporediti s današnjim
standardima, ali i zahtjevima svoga posla.
|
zadovoljnost računalom |
postotak, od onih koji imaju računalo (%) |
|
nezadovoljan, računalo je zastarjelo |
17,0 |
|
nezadovoljan, računalo je preslabo |
15,5 |
|
uglavnom zadovoljan |
49,0 |
|
veoma zadovoljan |
18,4 |
|
|
|
|
|
postotak, od ukupno ispitanih (%) |
|
nema računalo na radnom mjestu |
34,6 |
|
nema računalo na radnom mjestu, ali ga želi imati |
32,1 |
|
ne želi računalo na
radnom mjestu |
2,5 |
Tablica 3. Zadovoljnost računalom na radnom mjestu
Od
ukupno korištenih računala, manje od jedne trećine nije umreženo ni na jedan način.
Lokalnom mrežom (LAN) umreženo je 43,7 % računala, iz čega se može zaključiti
da stručnjaci zaštite, uglavnom, sudjeluju u mrežnom i timskom radu preko računala.
Od ispitanika sa računalima njih 38,3 % ih je priključeno na Internet, a
od ukupnog broja ispitanika to iznosi 25,1 %, a sigurno je da zaštitari
shvaćaju mogućnosti Interneta i prate trend porasta broja korisnika Interneta.
Kod umrežavanja računala, dosta je prisutna kombinacija lokalne mreže i
pristupa Internetu, čime je vjerojatno i ostvaren način pristupa Internetu
preko lokalne mreže, bez korištenja posebnih modema i telefonskih linija, čime
se postižu znatne uštede.
Grafikon 5. Računalo i računalne mreže
Najkorišteniji uređaj uz računalo je pisač, kojeg koristi
gotovo svaki ispitanik, bilo da je to pisač uz njegovo računalo ili dijeljeni
pisač na lokalnoj mreži. Posebno je važno istaknuti učestalo korištenje raznih
mjernih instrumenata, koje stručnjaci zaštite koriste u svojim poslovima u
kombinaciji s računalom. Dobra je zastupljenost skenera, a što je posebno
interesantno i nova tehnologija digitalnih fotoaparata prodire u područje
poslova zaštite. Multimedijalni dodaci, koji daju nove mogućnosti računalu, za
sada, su zastupljeni slabo, što bi se moglo objasniti njihovom visokom cijenom
i nekorištenjem multimedijalnih programa.
Od ostalih uređaja koji se koriste uz računalo
istaknuti su posebno: digitalni alkotest, eksploziometar, videorekorder i
ploter.
Grafikon 6. Korišteni uređaji uz računalo
Od ispitanika koji koriste računalo, njih 92,7 % koristi i
neki od tipova pisača za ispis svojih dokumenata. To mogu biti pojedinačni
pisači uz računalo ili zajednički pisači dijeljeni preko lokalne mreže.
Pretpostavka je da ispitanici koji ne koriste pisače, njih 7,3 %, a imaju
nekakvo računalo ili koriste računalo za specifične poslove gdje nema potrebe
za ispisom dokumenata na papir ili im usluge ispisa obavlja netko drugi.
Od
pisača najviše se koristi laserski crno bijeli pisač, koji je ekonomičan i brz,
a koristi ga gotovo polovica ispitanika sa računalom na radnome mjestu. Uz
njega, u kombinaciji se često koristi iglični pisač, koji ima mogućnost ispisa
više kopija dokumenta ili ink-jet (tintni) pisač u boji. Najkvalitetniji, ali i
još uvijek veoma skup, laserski pisač u boji koristi se u solidnih 11,7 % i to vjerojatno u većim ili
specifičnim tvrtkama, kao dijeljeni pisač na mreži.
Grafikon 7. Korištenje pisača uz računalo
Analizirajući zastupljenost pojedinačnih operativnih sustava
opaža se da je MS Windows 95 operativni sustav najkorišteniji, s 43,2 % od
ukupnog broja korištenih računala. Iz porodice Microsoftovih operativnih
sustava, najstariji, MS DOS, koristi se još uvijek u 21,8 %, no treba znati da
je to najčešće u kombinaciji s nekim drugim MS Windows operativnim sustavom.
UNIX operativni sustavi su relativno
slabo korišteni i to samo u većim tvrtkama, a ima također slučajeva kombinacija
s MS Windows operativnim sustavom. MAC OS operativni sustav koristi se u malom
broju, a od ostalih operativnih računalnih sustava istaknut je u jednom slučaju
IBM OS 2 WARP.

Grafikon 8. Operativni računalni sustavi
MS operativni sustavi :
94,1 %, ostali operativni sustavi: 5,9 %
MS DOS operativni sustav
: 18,9 %, MS Windows operativni
sustavi: 81,1 %
Usporedba korištenja MS
WIN NT i UNIX operativnog sustava: MS WIN NT: 9,2 %, UNIX: 4,4 %
Skupina uredskih programa MS Office najzastupljeniji su
korisnički programi. Njih koristi tri četvrtine ispitanika. Njihova bi se
popularnost mogla objasniti njihovom sveobuhvatnošću, lakim rukovanjem,
postojanju literature, općom raširenošću i relativno dostupnoj cijeni. Posebno
rađeni programi za poslove zaštite koriste se oko 20 %, što ne bi trebalo biti
zadovoljavajuće. Ova su saznanja dragocjena za analizu programa u poslovima
zaštite. Od grafičkih programa posebno je istaknut ADOBE PHOTOSHOP, a od
programa za projektiranje AUTODESK AUTOCAD.
Od ostalih korisničkih programa istaknuti su:
program za pager poruke, program za vatrogasne intervencije, program za evidenciju
potrošnje energije, PARADOX - za baze podataka.
Grafikon 9. Korisnički programi
Osposobljavanje za primjenu računala koje se održava u okviru nastave
informatike na prvoj godini studija Visoke škole za sigurnost na radu (predavač
prof.dr.sc. Bojan Jerbić) pokazalo se kao najzastupljeniji vid osposobljavanja,
a značajno je da od ispitanika koji imaju računalo više od polovice ističe to
osposobljavanje kao jedino. Ispitanici podjednako, premda u premalim postocima,
koriste literaturu, stručne tečajeve i osposobljavanje u svojoj
tvrtki. Značajan je i velik postotak zaštitara koji kao vid osposobljavanja za
primjenu računala ističu samo osobno iskustvo.
|
osposobljavanje za primjenu računala |
postotak od ukupnog broja ispitanih (%) |
postotak ispitanika sa računalom
(%) |
|
nastava informatike na
VŠSNR |
35,9 |
54,9 |
|
stručni tečajevi za
pojedine programe |
19,0 |
29,1 |
|
korištenje literature |
27,3 |
41,7 |
|
osposobljavanje u
svojoj tvrtki/ustanovi |
20,0 |
30,6 |
|
osobno iskustvo |
22,5 |
34,5 |
Tablica 4. Osposobljavanje za primjenu računala
U ocjeni pristupa informatici u zaštiti u
odnosu na druge djelatnosti uzeti su odgovori svih ispitanika, dakle i onih
koji koriste računalo i onih koji do sada ne koriste računalo. Uz izuzetak onih
koji ne mogu ocijeniti pristup informatici u zaštiti (u većini zaštitari bez
računala), upravo ih je najviše taj pristup ocijenilo kao slab u odnosu na
druge djelatnosti. Potom slijedi jasan znak da taj problem zaslužuje bolji
zajednički rad svih stručnjaka zaštite. Pritom možemo zaključiti da stručnjaci
zaštite prate i poznaju pristup informatici u ostalim djelatnostima van
zaštite, koji je po njihovom mišljenju bolji nego u struci zaštite.
Grafikon 10. Ocjena pristupa informatici u zaštiti
Među ispitanicima koji koriste računala na radnom mjestu, te
imaju također i pristup Internetu, pregled Web stranica je najrašireniji
korišteni servis Interneta (96,2 %). Slijedi nešto manja zastupljenost e-maila,
(elektroničke pošte), što bi se moglo opravdati time da manji broj i ima svoju
vlastitu e-mail adresu. Pregled news grupa osjetno je manji, koristi ga tek
trećina, a ne treba se tome čuditi, budući da do sada nema otvorenih hrvatskih
interesnih news grupa s područja zaštite. Dobra je spoznaja, da su već zastupljene
i nadolazeće mogućnosti Interneta: Internet telefon, Internet trgovina i
Internet bankarstvo.
Ovdje se još jedanput potvrđuje solidan postotak s
mogućnošću korištenja Interneta. Od ukupnog broja ispitanika to je 25,1 %, a
kod ispitanika koji imaju računalo, još bolje, 38,3%. Pri tome je važno
zapaziti da oni koji do sada još nemaju pristup Internetu, njih 61,7 %, od njih
velika većina želi dobiti pristup Internetu.
Grafikon 11. Korištenje Internet mogućnosti
U ocjenu su uključeni svi ispitanici, jer
oni ispitanici koji i nemaju računalo na radnom mjestu, veliki ih broj koristi
računalo privatno, a također i Internet. Kad se izuzmu polja bez odgovora, i
odgovori "ne znam", prevladava ocjena da je prisustvo zaštite na
Internetu kod nas slabo, u odnosu na druge djelatnosti. To potvrđuje da
zaštitari prate i prisustvo na Internetu drugih djelatnosti, a 21,2 %,
vjerojatno onih sa dobrim "stažom" na Internetu svjesno je da problem
zaslužuje bolji zajednički rad svih stručnjaka zaštite.
Grafikon 12. Ocjena prisustva zaštite na Internetu u Republici Hrvatskoj
Svi su ispitanici uključeni u isticanje problema korištenja
računala u zaštiti, jer se tako može i otkriti odgovor zbog čega netko ne
koristi računalo. Kao najveći problem ističe se nerazumijevanje poslodavca
(30,5 %), potom slijedi nedostatak posebnih programa za zaštitu, te slaba
međusobna suradnja stručnjaka zaštite i slaba suradnja unutar tvrtke/ustanove.
Eventualni problem nerazumijevanja inspekcija slabo je izražen. Od ostalih
problema u primjeni računala u zaštiti uglavnom je istaknuto loše financijsko
stanje tvrtke.
|
problemi u primjeni računala u zaštiti |
postotak od ukupnog broja ispitanih (%) |
|
nerazumijevanje
poslodavca |
30,5 |
|
slaba suradnja unutar
tvrtke/ustanove |
13,3 |
|
nerazumijevanje
inspekcija |
3,2 |
|
slaba suradnja
stručnjaka zaštite |
16,8 |
|
nedostatak posebnih
programa za zaštitu |
25,7 |
|
nemogućnost
osposobljavanja |
10,5 |
Tablica 5. Problemi u primjeni računala u zaštiti
Više od polovice ispitanika i u privatnom životu, dakle van ranog
mjesta i radnog vremena, u kući, koristi neku vrstu računala. Pritom je
najkorištenije stolno računalo, prijenosna i ručna računala su slabo
zastupljena, razlog je tome, vjerojatno, visoka cijena i ograničene mogućnosti
u primjeni. No, ima primjera, kombinacije stolnog i ručnog, te stolnog i
prijenosnog računala.
Od 48,9 %, koji nemaju
računalo privatno, 31,1 % ih razmišlja o nabavi. Dokaz je to da je prisutna sve
veća svijest o računalu kao neophodnom i nezamjenjivom partneru u poslovnom i
privatnom životu.
|
korištenje računala u privatnom životu |
postotak od ukupnog broja ispitanih (%) |
|
stolno računalo |
47,6 |
|
prijenosno računalo |
3,5 |
|
ručno računalo |
1,9 |
|
nema računalo |
17,8 |
|
nema računalo, ali
razmišlja o nabavi |
31,1 |
|
|
|
|
nema računalo - ukupno |
48,9 |
|
ima računalo - ukupno |
51,1 |
Tablica 6. Računalo u privatnom životu
Godina rođenja - broj korištenih stolnih računala u zaštiti
Najveća primjena računala
u zaštiti je kod srednje dobi ispitanika (30-40 godina starosti) i to 63,7 %, a
najmanja primjena računala je kod najmlađe dobi ispitanika (20-30 godina
starosti) i iznosi 54,9 %.
Oblik tvrtke/ustanove - broj korištenih stolnih računala u
zaštiti
Najveća primjena računala
u zaštiti je kod obrtnika (80 %), a kod
obrtnika je i najmanji broj ispitanika. Najmanja primjena računala u zaštiti je
u javnim poduzećima.
|
oblik tvrtke/ustanove |
obrtnik |
privatna tvrtka |
javno poduzeće |
državna ustanova |
|
postotak stolnih računala (%) |
80,0 |
56,4 |
51,1 |
58,9 |
Tablica 7. Relacija: oblik tvrtke/ustanove - broj korištenih stolnih računala u zaštiti
Broj
zaposlenih u tvrtki - broj zaštitara s računalom
Najveći postotak zaštitara
koji imaju računalo s obzirom na veličinu tvrtke (broj zaposlenih) je kod
tvrtki sa manje od 10 zaposlenih. Najmanji postotak zaštitara koji imaju
računalo u s obzirom na veličinu tvrtke (broj zaposlenih) je kod tvrtki koje
imaju od 500-1000 zaposlenika.


Grafikon 13. Relacija: broj zaposlenih u tvrtki - broj zaštitara s računalom
Oblik
tvrtke - zadovoljnost računalom na radnom mjestu
Najveći postotak nezadovoljnih
ispitanika, jer im je računalo na radnom mjestu zastarjelo i/ili preslabo, je u
državnim ustanovama. Najveći postotak ispitanika, koji su veoma i/ili uglavnom
zadovoljni svojim računalom na radnom mjestu, je kod obrtnika.
|
oblik tvrtke/ustanove |
obrtnik |
privatna tvrtka |
javno poduzeće |
državna ustanova |
|
nezadovoljan, računalo je zastarjelo i/ili preslabo ( %) |
12,5 |
27,4 |
15,6 |
39,7 |
|
veoma i/ili uglavnom zadovoljan računalom (%) |
87,5 |
72,6 |
84,4 |
60,3 |
Tablica 8. Relacija: oblik tvrtke - zadovoljnost računalom na radnom mjestu
Oblik
tvrtke - pristup Internetu
Najveći postotak pristupa
Internetu imaju ispitanici zaposleni kod obrtnika. Najmanji postotak pristupa
Internetu imaju ispitanici zaposleni u državnim ustanovama.
|
oblik tvrtke/ustanove |
obrtnik |
privatna tvrtka |
javno poduzeće |
državna ustanova |
|
pristup Internetu (%) |
50,00 |
41,3 |
45,5 |
27,0 |
Tablica 9. Relacija: oblik tvrtke - pristup Internetu
Računalo
na radnom mjestu - računalo privatno
Više ispitanika ima
računalo na radnom mjestu nego privatno.
U kombinacijama računala
je najbrojnija: računalo na radnom mjestu i računalo privatno (trećina
ispitanika), što potvrđuje da se primjena računala u poslovnom i privatnom
životu nadopunjuje.
Ispitanici koji imaju
računalo na radnom mjestu, a nemaju privatno, većinom razmišljaju o nabavci
računala privatno. Ispitanici koji pak imaju računalo privatno, a ne i na
radnom mjestu, nastoje se izboriti i za računalo na radnom mjestu, što će im
vjerojatno i uspjeti u kraćem vremenu.
Postotak ispitanika bez
računala općenito (na radnom mjestu i/ili privatno) iznosi 29,2 %, što znači da
više od 70 % ispitanika koristi na neki način računalo.
Cilj provedenog
istraživanja u primjeni računala u poslovima zaštite te po njemu donesenih
zaključaka, bio je dobiti aktualnu sliku o sadašnjem stanju računarstva u
poslovima zaštite i cjelokupne problematike u tom području, a radi utvrđivanja
ispravnih smjernica za uključivanje stručnjaka zaštite u informatizaciju svojih
poslova.
Istraživanje je, kao prvo, pokazalo zanimljive vrijednosti
nekih općih podataka. Prosjek dobi ispitivanih stručnjaka zaštite je oko 36
godina, a i većina ih je u dobi od 35-45 godina, znači, stručnjaci srednje
dobi, od kojih se očekuje puna produktivnost u poslu. 65 % stručnjaka zaštite
već sada koristi, na neki od načina, računalo u svojim poslovima. Brz razvoj
računarstva omogućiti će, u kratko vrijeme, da informatika može u potpunosti
ući u poslove zaštite i na sva radna mjesta. Iz toga je posve je sigurno, da
problematika i zahtjevi informatike u zaštiti zaslužuju potrebno vrednovanje i
organizirani pristup. Potvrđuju to i stručnjaci zaštite u istraživanju, većina
ih zna da je pristup informatici u zaštiti, i prisustvo zaštite na Internetu,
slabije nego u drugim djelatnostima i svjesni su da je za rješavanje tih
problema upravo neophodna bolja zajednička suradnja svih stručnjaka zaštite.
Zaštitari dokazuju spremnost za prihvaćanje novih tehnologija,
njihovo praćenje i učenje. Najbolji je dokaz tome, dobar postotak u korištenju
Interneta i svih njegovih mogućnosti, kao i prihvaćanje novih tehnologija u
korištenju strojne opreme i uređaja uz računalo.
Pri izboru računalnih programa, dragocjen je podatak, da je po
sadašnjim podacima, kod operativnih sustava, Microsoft Windows tehnologija
zastupljena je u čak više od 94 % . Trend suvremenih svjetskih kretanja u tom
području, ubuduće će još više težiti upravo u tom smjeru, a bitno je da zaštita
bude što je moguće više dostupna međusobnoj suradnji. Pri korištenju korisničkih
programa, također je najviše prihvaćena programska skupina MS Office, za koju
se može reći da je i u svjetskim okvirima postala gotovo standard za široki
spektar uredskih poslova. Nedostatak posebnih programa za zaštitu, što znači
hrvatskih verzija posebno napravljenih programa, a što je uz nerazumijevanje
poslodavca, veći sadašnji istaknuti problem u primjeni računala u zaštiti, može
se riješiti samo dobrom suradnjom stručnjaka zaštite i stručnjaka
informatičara. Pri tome bi se trebalo težiti standardizaciji tih programa, a za
što bi i presudni uvjet trebao biti precizne odredbe u zakonskoj regulativi
zaštite.
Na kraju, sigurno je jedno, a to je da stručnjaci zaštite žele
i trebaju računala u zaštiti, radi postizanja veće kvalitete svog rada i
opravdano očekuju podršku u tome i poslodavca i struke.
1. Čerić, V., Varga, M. i ostali: Poslovno
računarstvo. - Zagreb: Znak, 1998.
2. Jerbić, B.: Informatika. - Zagreb: IPROZ,
2000.
3. Petz, B.: Metodologija istraživanja
sigurnosnih pojava. - Zagreb: MUP RH, 1996.
4. Serdar, V., Šošić, I.: Uvod u statistiku. -
Zagreb: Školska knjiga, 1986.
I. Anketni listić za
istraživanje primjene računala u zaštiti
|
|
VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU
|
stavite X ili
dopišite |
|
s pravom javnosti |
||
|
Z A G R E B |
||
|
|
||
|
ANKETNI LISTIĆ |
||
|
za istraživanje primjene
računala u zaštiti |
|
|
|||||||||
|
1. Datum
ankete: |
|
|
2.Nastavna godina: |
|
|
|
|||
|
|
|
||||||||
|
3. Godina
studija: |
|||||||||
|
|
|||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
OPĆI PODACI |
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
4. Godina
rođenja: |
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
5. Radim
na poslovima: |
||||||||||||||||||
|
zaštita na radu |
zaštita od požara |
zaštita osoba i imovine |
civilna zaštita |
ostalo |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
6. Oblik
moje tvrtke / ustanove: |
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
obrtnik |
privatna tvrtka |
javno poduzeće |
državna ustanova |
ostalo |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
7.
Djelatnost moje tvrtke / ustanove: |
|
|||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
8. Broj
zaposlenih u mojoj tvrtki / ustanovi: |
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
manje od 10 |
10 - 25 |
25 - 50 |
50 - 250 |
250 - 500 |
500 - 1000 |
1000 - 5000 |
više od 5000 |
|
||||||||||
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
RAČUNALO I RADNO MJESTO |
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
9. Broj
računala u mojoj tvrtki / ustanovi: |
||||||||||||||||||
|
0 |
1 |
2 -5 |
6 -10 |
11 -20 |
21 - 30 |
31 - 50 |
51 - 100 |
100 - 500 |
više od 500 |
|||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
10. Na
mojem radnom mjestu koristim: |
||||||||||||||||||
|
stolno računalo |
prijenosno računalo |
ručno računalo |
terminal računalo |
ne koristim računalo |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
11. Kako
sam zadovoljan računalom na svojem radnom mjestu: |
||||||||||||||||||
|
nezadovoljan sam računalo je zastarjelo |
nezadovoljan sam računalo je preslabo |
uglavnom sam zadovoljan |
veoma sam zadovoljan |
nemam računalo ali ga želim imati |
ne želim računalo na radnom mjestu |
|||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
12.
Računalo na mojem radnom mjestu umreženo je: |
||||||||||||||||||
|
lokalnom mrežom LAN |
vanjskom mrežom WAN |
priključkom na INTERNET |
računalo nije umreženo |
ne znam |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
RAČUNALO I UREĐAJI |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
13.
Koristim sljedeće uređaje uz računalo: |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
pisač |
skaner |
multimedija |
digitalni fotoaparat |
mjerni instrumenti |
ostalo |
|||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
14.
Koristim sljedeće pisače za ispis dokumenata: |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
iglični pisač |
laserski crno bijeli pisač |
laserski pisač u boji |
ink-jet pisač u boji |
nemam pisač |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
RAČUNALNI PROGRAMI |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
15. Na
računalu na radnom mjestu koristim operacijske računalne sustave: |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
MS DOS |
MS WIN 3 |
MS WIN 95 |
MS WIN 98 |
MS WIN NT |
UNIX |
MAC OS |
ostalo |
|||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
16. Na
računalu na radnom mjestu koristim korisničke programe: |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
MS OFFICE |
posebni programi za zaštitu |
grafički programi |
programi za projektiranje |
ostalo |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
|
|
||||
|
OSPOSOBLJAVANJE ZA PRIMJENU
RAČUNALA |
||||
|
|
||||
|
17. Od
svojih osposobljavanja za primjenu računala ističem: |
||||
|
|
||||
|
nastava informatike na VŠSNR |
stručni tečajevi za pojedine programe |
korištenje literature |
osposobljavanje u svojoj tvrki /
ustanovi |
samo osobno iskustvo |
|
|
||||
|
|
||||
|
OCJENA PRISTUPA INFORMATICI U
ZAŠTITI |
||||
|
|
||||
|
18.
Smatram da je općenito pristup informatici u poslovima zaštite u
Republici Hrvatskoj: |
||||
|
|
||||
|
slab, u odnosu na druge
djelatnosti |
isti kao i u drugim djelatnostima |
bolji nego u drugim djelatnostima |
ne znam |
problem zaslužuje bolji zajednički rad svih stručnjaka
zaštite |
|
|
||||
|
|
||||||||||
|
INTERNET |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
19.
Priključen sam na Internet i koristim: |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
www |
e-mail |
news |
Internet telefon |
Internet trgovina |
Internet bankarstvo |
nemam priključak na Internet |
nemam priključak na Internet ali ga želim dobiti |
|||
|
|
||||||||||
|
20. Držim
da je prisutnost zaštite na Internetu u Republici Hrvatskoj: |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
slaba, u odnosu na druge
djelatnosti |
ista kao i u drugim djelatnostima |
bolja nego u drugim djelatnostima |
ne znam |
problem zaslužuje bolji zajednički rad svih stručnjaka
zaštite |
||||||
|
|
|
|
|
|
||||||
|
|
||||||||||
|
|
|||||
|
PROBLEMI U PRIMJENI RAČUNALA U
ZAŠTITI |
|||||
|
|
|||||
|
21. Od
problema u primjeni računala u zaštiti posebno ističem: |
|||||
|
|
|||||
|
nerazumijevanje poslodavca |
slaba suradnja unutar tvrtke / ustanove |
nerazumijevanje inspekcija |
slaba suradnja stručnjaka zaštite |
nedostatak posebnih programa |
nemogućnost osposobljavanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ostalo |
|
|
|
|
|
|
|
|||||
|
|
||||
|
RAČUNALO U PRIVATNOM ŽIVOTU |
||||
|
|
||||
|
22.
Koristim računalo u privatnom životu: |
||||
|
|
||||
|
stolno računalo |
prijenosno računalo |
ručno računalo |
nemam računalo |
nemam računalo, ali razmišljam o nabavi |
|
|
|
|
|
|