VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU

s pravom javnosti

Z A G R E B

 

 

II. STRUČNO ZNANSTVENI SKUP

ČOVJEK I RADNA OKOLINA

 

Naslov rada:

REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRIMJENE RAČUNALA U ZAŠTITI

 

 

Autor:

JOSIP TARADI dipl.ing. sig.

 

 

Sažetak

      

       Istraživanje primjene računala u poslovima zaštite obavljeno je tijekom 2000. godine na Visokoj školi za sigurnost na radu s pravom javnosti u Zagrebu. Za istraživanje je korištena metoda ankete pomoću anketnog listića. Istraživanjem je obuhvaćeno 315 ispitanika, studenata sigurnosti, koji svi već rade na poslovima zaštite. Grupe podataka u istraživanju bile su: opći podaci, računalo i radno mjesto, računalo i uređaji, računalni programi, osposobljavanje za primjenu računala, ocjena pristupa informatici u zaštiti, Internet u zaštiti, problemi u primjeni računala u zaštiti i računalo u privatnom životu. Cilj  provedenog istraživanja u primjeni računala u poslovima zaštite te po njemu donesenih zaključaka bio je dobiti aktualnu sliku o sadašnjem stanju primjene računala u poslovima zaštite i cjelokupne problematike u tom području, a radi utvrđivanja ispravnih smjernica za uključivanje stručnjaka zaštite u informatizaciju poslova zaštite.

 

Ključne riječi:

informatika, Internet, računalni programi, radno mjesto, računalo, zaštita na radu, zaštita od požara.

 

uvod u istraživanje primjene računala u zaštiti

       Do sada nije organizirano provedeno istraživanje o primjeni računala u poslovima zaštite u Republici Hrvatskoj. Za pripremu i uključivanje stručnjaka zaštite za vođenje svojih poslova primjenom računala nužno je imati aktualnu i kvalitetnu spoznaju o stanju računarstva u zaštiti. Razlozi za to su višestruki:

-          stručnjak zaštite već pri nabavi računala, računalnih komponenti i dodatnih uređaja uz računalo treba voditi brigu o maksimalnoj uskladivosti svoje strojne opreme sa opremom suradnika u struci i šire

-          nabava računalnih programa (operativnog sustava i korisničkih programa) također mora biti uvjetovana uskladivošću sa korištenim programima na računalima suradnika u struci i šire

-          potrebno je imati točne informacije o načinu korištenja računala u mrežama i korištenju Internet mogućnosti radi što bržeg i kvalitetnog uključivanja u mrežni rad

-          dobro je biti upoznat sa cjelokupnom problematikom korištenja računala u zaštiti (iskustva suradnika, osposobljavanja za primjenu računala, problemi u primjeni računala i sl.) radi izbjegavanja nepotrebnih pogrešaka već u početku primjene računala.

       Uz poštivanje svih pozitivnih saznanja iz analize primjene računala u zaštiti, te konzultacije i pomoć stručnjaka informatičara, stručnjak zaštite može  relativno brzo, kvalitetno i ekonomski opravdano započeti informatizaciju svojih poslova zaštite.

       Zbog toga je bilo neophodno provesti istraživanje o primjeni računala u zaštiti kako bi se došlo do svih potrebnih podataka, a potom ispravno i kvalitetno, započeo i provodio stalni proces informatizacije poslova zaštite, uz stalno praćenje novosti na svim područjima i brza prilagodba svim postavljenim zahtjevima.

      

metoda istraživanja primjene računala u zaštiti

            Istraživanje primjene računala u zaštiti provedeno je metodom ankete. Anketa je skup podataka s pomoću kojih se pobuđuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi, a sa svrhom da se dobiju podaci o njihovim stavovima, mišljenjima, interesima i sl.

       Za tu je svrhu izrađen posebni anketni listić kojim  se strukturirano dobivaju informacije.

Anketni listić sadrži 22 pitanja, koja su grupirana u 10 grupa:

1.       podaci o anketi

2.       opći podaci

3.       računalo i radno mjesto

4.       računalo i uređaji

5.       računalni programi

6.       osposobljavanje za primjenu računala

7.       ocjena pristupa informatici u zaštiti

8.       Internet

9.       problemi u primjeni računala u zaštiti

10.   računalo u privatnom životu

 

       Pitanja su sročeno jednostavno i razumljivo. U većini pitanja, odgovor se daje označavanjem jedne ili više ponuđenih opcija, a u manjem broju pitanja traži se upis vrijednosti i to uglavnom pod rubrikom ostalo, kako bi se dobile informacije i o nekim specifičnim vrijednostima. Anketni listić je izrađen na računalu, korištenjem programa MS Word, i vizualno je i grafički pripremljen za jednostavno korištenje, točno ispunjavanje, i potom za lak upis u bazu podataka.

       Baza podataka za unos ispunjenih vrijednosti anketnih listića napravljena je u programu MS Access, kojim su podaci i analizirani, a pritom je korišten i program MS Excel.

      

podaci o provedbi ankete

       Kao ispitanici u anketi, obrađeni su studenti Visoke škole za sigurnost na radu, s pravom javnosti, Zagreb. Oni su upravo izvrstan reprezentacijski uzorak za istraživanje, jer jamče širok raspon cijele zaštitarske struke. Osim toga, sama se anketa mogla lako i brzo provesti na samoj školi. Pri tome su obrađeni svi studenti nastavne godine 99/2000. Za obradu podataka prikupljeno je  315 anketnih listića, što je solidan uzorak za cjelokupno istraživanje i analizu te dobivanje vrijednih podataka i iz njih izvedenih zaključaka.

       Za obradu i analizu podataka korišteni su samo podaci dobiveni anketnim listićem u osobno i neposredno organiziranoj i provedenoj anketi. Za daljnju obradu važeći su bili samo anketni listići koji su ispravno ispunjeni, po usmenim uputama tijekom ankete. Neispravno ispunjeni listići su nevažeći i oni se nisu koristili u obradi. Također,  u obradi su korišteni samo anketni listići ispitanika koji su zaposleni neposredno ili posredno na poslovima zaštite. Ispitanici koji su u anketnom listiću naveli da su nezaposleni, time su svoj listić isključili iz daljnje obrade, kako bi se osigurala ispravna slika o primjeni računala samo u poslovima zaštite, a tako je i koncipiran sam anketni listić i metode analize podataka.

 

Rezultati istraživanja

opći podaci

Uzorak ispitanika po dobi širokog je raspona, od najmlađeg sa 19 godina do najstarijeg sa 58 godina starosti. To je ujedno i dobar prikaz dobne različitosti među stručnjacima zaštite.

Prosjek dobi je oko 36 godina, a ujedno je i dobna grupa od 35 - 45 godina najbrojnija, iznosi 40 %.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 1.                Dobne grupe ispitanika

 

poslovi zaštite

       U poslovima koje obavljaju stručnjaci zaštite prednjače poslovi zaštite na radu sa 49,5 %, potom su poslovi zaštite od požara, zastupljeni sa 46 %.

Pri tome je važno istaknuti da mnogi stručnjaci zaštite obavljaju više poslova zaštite, najčešći je slučaj obavljanja i poslova zaštite na radu i zaštite od požara, a prisutne su i kombinacije i drugih poslova zaštite.

       Pod grupom poslova ostalo spadaju razni poslovi kod koje je obavljanje poslova zaštite posredno, što znači da ispitanici na ovim poslovima nisu na mjestu stručnjaka zaštite. Tu se posebno ističu slijedeći poslovi: zaštita okoliša, tehnolog, sindikat, obrana - hrvatska vojska, održavanje, i dr.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 2.                Poslovi zaštite

 

       oblik tvrtke / ustanove

       Najviše ispitanika radi u privatnim tvrtkama (34,9 %), gotovo je isti broj zaposlenih u državnim ustanovama, potom slijede zaposleni u javnim poduzećima, te najmanji broj zaposlenih kod obrtnika.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 3.                Oblik tvrtke ustanove

 

Djelatnost tvrtke/ustanove

       Najviše je ispitanika zaposleno u tvrtkama za komunalne djelatnosti (7,3 %) i ustanovama u Ministarstvu obrane RH i Hrvatskoj vojsci (7,3 %),  potom slijedi vatrogastvo i zaštita od požara (5,7 %), naftna industrija (5,7 %), poslovi u MUP RH (5,4 %), prehrambena industrija (3,8 %), elektroprivreda (3,2 %), zdravstvo (3,2 %), zaštita osoba i imovine (3,2 %), građevinarstvo (3,2 %), tekstilna industrija (2,9 %), kemijska industrija (2,5 %), trgovina (2,5 %), dok su brojne ostale djelatnosti zastupljene pojedinačno kod manje od 2 % ispitanika.

 

broj zaposlenih u tvrtki/ustanovi

       Najviše ispitanika, trećina, zaposleno je u srednjim tvrtkama, koje imaju od 50 - 250 zaposlenika. Po propisima zaštite (Zakon o zaštiti na radu) u takvim tvrtkama, u pravilu, stručnjak za zaštitu na radu sam vodi sve poslove zaštite, nema posebno ustrojene službe zaštite na radu koja bi se sastojala od više stručnjaka zaštite i voditelja službe zaštite na radu.

       Aproksimativno određen ukupni broj zaposlenih u tvrtkama/ustanovama: ≈ 450.000

 

broj

zaposlenih

manje

od 10

10-25

25-50

50-250

250-500

500-1000

1000-5000

više od

5000

postotak %

10,2

7,6

6,7

30,5

13,0

10,5

12,1

9,5

 

Tablica 1.                   Broj zaposlenih u tvrtki/ustanovi

 

BROJ računalA u tvrtki/ustanovi

       Broj računala u tvrtki/ustanovi ovisi, u načelu, o veličini tvrtke, broju zaposlenih, djelatnosti tvrtke i dr.

Aproksimativno određen ukupni broj računala: ≈ 46.000 računala.

Aproksimativno određen broj računala po jednom zaposlenom:  450.000 : 46.000  =  9,8.

To znači da približno na svakih 10 zaposlenika dolazi 1 računalo.

 

Broj

računala

0

1

2-5

6-10

11-20

21-30

31-50

51-100

100-500

više od 500

Postotak %

2,2

5,4

17,1

14,3

15,6

7,9

10,2

8,3

7,9

11,1

 

Tablica 2.                   Broj računala u tvrtki/ustanovi

 

Korištenje računala na radnome mjestu

       Podatak koji govori da 65,4 % ispitanika već koristi računalo na svojem radnom mjestu ključan je za daljnju analizu. Može se slobodno, odmah zaključiti, da je to solidan broj primjene računala u poslovima zaštite, a usporedba sa podacima primjene računala kod nekih drugih poslova, može staviti poslove zaštite u potrebne odnose. Zasigurno je prisutan i trend stalnog unapređivanja stupnja informatizacije u zaštiti, pa će taj rezultat i porasti u kratkom vremenskom razdoblju. To je i prvi dokaz, da problematika primjene računala u zaštiti zaslužuje i treba organiziraniji pristup i obradu, prije svega među samim stručnjacima zaštite.

       Vrednovanje pomoći računala u zaštiti, već danas, a sasvim sigurno u bliskoj budućnosti, zaslužuje visoku poziciju, čak i vodeću, u odnosu stručnjaka zaštite prema svim obvezama svojih poslova.

 

Vrste računala na radnom mjestu

       U primjeni računala u poslovima zaštite najviše je zastupljeno stolno računalo, što je i logično, s obzirom na ukupnost njegovih mogućnosti i iskoristivosti. Potom, veliku primjenu ima terminal računalo, dakle, računalo koje je umreženo, u načelu, u nekom većem sustavu. Ohrabrujuće je, što unatoč još uvijek visokim cijenama, i prijenosno računalo ima svoju solidnu zastupljenost. Također je prisutno i ručno računalo, iako su to sada najnoviji tipovi računala, koji omogućuju primjenu računala u svakom trenutku, na terenu i sl. Primjetno je i korištenje kombinacije dvaju, ili čak više tipova računala na radnome mjestu, a najčešće su kombinacije: stolno i prijenosno računalo, stolno računalo i terminal, te stolno i ručno računalo.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 4.                Vrste računala na radnom mjestu

 

Zadovoljnost računalom na radnom mjestu

       Gotovo polovica ispitanika izjasnila se da su "uglavnom zadovoljni" kvalitetom svojih računala, k tome 18 %,  je "veoma zadovoljno", što ukazuje na solidnu zastupljenost strojne opreme, uglavnom novijeg datuma. Preostali ispitanici, što je oko trećine, nezadovoljni su kvalitetom svojih računala, bilo da im je ono zastarjelo ili preslabe konfiguracije, što u prvom planu pokazuje da ispitanici poznaju svoja računala i znaju ih usporediti s današnjim standardima, ali i zahtjevima svoga posla.

 

zadovoljnost računalom

postotak, od onih koji imaju računalo (%)

nezadovoljan, računalo je zastarjelo

17,0

nezadovoljan, računalo je preslabo

15,5

uglavnom zadovoljan

49,0

veoma zadovoljan

18,4

 

 

postotak, od ukupno ispitanih (%)

nema računalo na radnom mjestu

34,6

nema računalo na radnom mjestu, ali ga želi imati

32,1

ne želi računalo na radnom mjestu

2,5

 

Tablica 3.                   Zadovoljnost računalom na radnom mjestu

 

Računalo i računalne mreže

       Od ukupno korištenih računala, manje od jedne trećine nije umreženo ni na jedan način. Lokalnom mrežom (LAN) umreženo je 43,7 % računala, iz čega se može zaključiti da stručnjaci zaštite, uglavnom, sudjeluju u mrežnom i timskom radu preko računala. Od ispitanika sa računalima njih 38,3 % ih je priključeno na Internet, a od ukupnog broja ispitanika to iznosi 25,1 %, a sigurno je da zaštitari shvaćaju mogućnosti Interneta i prate trend porasta broja korisnika Interneta. Kod umrežavanja računala, dosta je prisutna kombinacija lokalne mreže i pristupa Internetu, čime je vjerojatno i ostvaren način pristupa Internetu preko lokalne mreže, bez korištenja posebnih modema i telefonskih linija, čime se postižu znatne uštede.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 5.                Računalo i računalne mreže

 

Korišteni uređaji uz računalo

       Najkorišteniji uređaj uz računalo je pisač, kojeg koristi gotovo svaki ispitanik, bilo da je to pisač uz njegovo računalo ili dijeljeni pisač na lokalnoj mreži. Posebno je važno istaknuti učestalo korištenje raznih mjernih instrumenata, koje stručnjaci zaštite koriste u svojim poslovima u kombinaciji s računalom. Dobra je zastupljenost skenera, a što je posebno interesantno i nova tehnologija digitalnih fotoaparata prodire u područje poslova zaštite. Multimedijalni dodaci, koji daju nove mogućnosti računalu, za sada, su zastupljeni slabo, što bi se moglo objasniti njihovom visokom cijenom i nekorištenjem multimedijalnih programa.

Od ostalih uređaja koji se koriste uz računalo istaknuti su posebno: digitalni alkotest, eksploziometar, videorekorder i ploter.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 6.                Korišteni uređaji uz računalo

 

Korištenje pisača uz računalo

       Od ispitanika koji koriste računalo, njih 92,7 % koristi i neki od tipova pisača za ispis svojih dokumenata. To mogu biti pojedinačni pisači uz računalo ili zajednički pisači dijeljeni preko lokalne mreže. Pretpostavka je da ispitanici koji ne koriste pisače, njih 7,3 %, a imaju nekakvo računalo ili koriste računalo za specifične poslove gdje nema potrebe za ispisom dokumenata na papir ili im usluge ispisa obavlja netko drugi.

 

Vrste pisača uz računalo

       Od pisača najviše se koristi laserski crno bijeli pisač, koji je ekonomičan i brz, a koristi ga gotovo polovica ispitanika sa računalom na radnome mjestu. Uz njega, u kombinaciji se često koristi iglični pisač, koji ima mogućnost ispisa više kopija dokumenta ili ink-jet (tintni) pisač u boji. Najkvalitetniji, ali i još uvijek veoma skup, laserski pisač u boji koristi se u solidnih  11,7 % i to vjerojatno u većim ili specifičnim tvrtkama, kao dijeljeni pisač na mreži.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 7.                Korištenje pisača uz računalo

 

Operativni računalni sustavi

       Analizirajući zastupljenost pojedinačnih operativnih sustava opaža se da je MS Windows 95 operativni sustav najkorišteniji, s 43,2 % od ukupnog broja korištenih računala. Iz porodice Microsoftovih operativnih sustava, najstariji, MS DOS, koristi se još uvijek u 21,8 %, no treba znati da je to najčešće u kombinaciji s nekim drugim MS Windows operativnim sustavom. UNIX  operativni sustavi su relativno slabo korišteni i to samo u većim tvrtkama, a ima također slučajeva kombinacija s MS Windows operativnim sustavom. MAC OS operativni sustav koristi se u malom broju, a od ostalih operativnih računalnih sustava istaknut je u jednom slučaju IBM OS 2 WARP.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Grafikon 8.                Operativni računalni sustavi

 

Operativni računalni sustavi – odnosi

MS operativni sustavi : 94,1 %, ostali operativni sustavi: 5,9 %

MS DOS operativni sustav : 18,9 %,  MS Windows operativni sustavi: 81,1 % 

Usporedba korištenja MS WIN NT i UNIX operativnog sustava: MS WIN NT: 9,2 %, UNIX: 4,4 %

 

Korisnički programi

       Skupina uredskih programa MS Office najzastupljeniji su korisnički programi. Njih koristi tri četvrtine ispitanika. Njihova bi se popularnost mogla objasniti njihovom sveobuhvatnošću, lakim rukovanjem, postojanju literature, općom raširenošću i relativno dostupnoj cijeni. Posebno rađeni programi za poslove zaštite koriste se oko 20 %, što ne bi trebalo biti zadovoljavajuće. Ova su saznanja dragocjena za analizu programa u poslovima zaštite. Od grafičkih programa posebno je istaknut ADOBE PHOTOSHOP, a od programa za projektiranje AUTODESK AUTOCAD.

Od ostalih korisničkih programa istaknuti su: program za pager poruke, program za vatrogasne intervencije, program za evidenciju potrošnje energije, PARADOX - za baze podataka.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 9.                Korisnički programi

 

osposobljavanje za primjenu računala

       Osposobljavanje za primjenu računala koje se održava u okviru nastave informatike na prvoj godini studija Visoke škole za sigurnost na radu (predavač prof.dr.sc. Bojan Jerbić) pokazalo se kao najzastupljeniji vid osposobljavanja, a značajno je da od ispitanika koji imaju računalo više od polovice ističe to osposobljavanje kao jedino. Ispitanici podjednako, premda u premalim postocima, koriste  literaturu,  stručne tečajeve i osposobljavanje u svojoj tvrtki. Značajan je i velik postotak zaštitara koji kao vid osposobljavanja za primjenu računala ističu samo osobno iskustvo.

 

osposobljavanje za primjenu računala

postotak od ukupnog broja ispitanih (%)

postotak ispitanika sa

računalom  (%)

nastava informatike na VŠSNR

35,9

54,9

stručni tečajevi za pojedine programe

19,0

29,1

korištenje literature

27,3

41,7

osposobljavanje u svojoj tvrtki/ustanovi

20,0

30,6

osobno iskustvo

22,5

34,5

 

Tablica 4.                   Osposobljavanje za primjenu računala

 

ocjena pristupa informatici u zaštiti u Republici Hrvatskoj

       U ocjeni pristupa informatici u zaštiti u odnosu na druge djelatnosti uzeti su odgovori svih ispitanika, dakle i onih koji koriste računalo i onih koji do sada ne koriste računalo. Uz izuzetak onih koji ne mogu ocijeniti pristup informatici u zaštiti (u većini zaštitari bez računala), upravo ih je najviše taj pristup ocijenilo kao slab u odnosu na druge djelatnosti. Potom slijedi jasan znak da taj problem zaslužuje bolji zajednički rad svih stručnjaka zaštite. Pritom možemo zaključiti da stručnjaci zaštite prate i poznaju pristup informatici u ostalim djelatnostima van zaštite, koji je po njihovom mišljenju bolji nego u struci zaštite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 10.            Ocjena pristupa informatici u zaštiti

 

Korištenje Internet mogućnosti

       Među ispitanicima koji koriste računala na radnom mjestu, te imaju također i pristup Internetu, pregled Web stranica je najrašireniji korišteni servis Interneta (96,2 %). Slijedi nešto manja zastupljenost e-maila, (elektroničke pošte), što bi se moglo opravdati time da manji broj i ima svoju vlastitu e-mail adresu. Pregled news grupa osjetno je manji, koristi ga tek trećina, a ne treba se tome čuditi, budući da do sada nema otvorenih hrvatskih interesnih news grupa s područja zaštite. Dobra je spoznaja, da su već zastupljene i nadolazeće mogućnosti Interneta: Internet telefon, Internet trgovina i Internet bankarstvo.

Ovdje se još jedanput potvrđuje solidan postotak s mogućnošću korištenja Interneta. Od ukupnog broja ispitanika to je 25,1 %, a kod ispitanika koji imaju računalo, još bolje, 38,3%. Pri tome je važno zapaziti da oni koji do sada još nemaju pristup Internetu, njih 61,7 %, od njih velika većina želi dobiti pristup Internetu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 11.            Korištenje Internet mogućnosti

 

Ocjena PRISUTNOSTI zaštite na Internetu u Republici Hrvatskoj

       U ocjenu su uključeni svi ispitanici, jer oni ispitanici koji i nemaju računalo na radnom mjestu, veliki ih broj koristi računalo privatno, a također i Internet. Kad se izuzmu polja bez odgovora, i odgovori "ne znam", prevladava ocjena da je prisustvo zaštite na Internetu kod nas slabo, u odnosu na druge djelatnosti. To potvrđuje da zaštitari prate i prisustvo na Internetu drugih djelatnosti, a 21,2 %, vjerojatno onih sa dobrim "stažom" na Internetu svjesno je da problem zaslužuje bolji zajednički rad svih stručnjaka zaštite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Grafikon 12.            Ocjena prisustva zaštite na Internetu u Republici Hrvatskoj

 

problemi u primjeni računala u zaštiti

       Svi su ispitanici uključeni u isticanje problema korištenja računala u zaštiti, jer se tako može i otkriti odgovor zbog čega netko ne koristi računalo. Kao najveći problem ističe se nerazumijevanje poslodavca (30,5 %), potom slijedi nedostatak posebnih programa za zaštitu, te slaba međusobna suradnja stručnjaka zaštite i slaba suradnja unutar tvrtke/ustanove. Eventualni problem nerazumijevanja inspekcija slabo je izražen. Od ostalih problema u primjeni računala u zaštiti uglavnom je istaknuto loše financijsko stanje tvrtke.

 

problemi u primjeni računala u zaštiti

postotak od ukupnog broja ispitanih  (%)

nerazumijevanje poslodavca

30,5

slaba suradnja unutar tvrtke/ustanove

13,3

nerazumijevanje inspekcija

3,2

slaba suradnja stručnjaka zaštite

16,8

nedostatak posebnih programa za zaštitu

25,7

nemogućnost osposobljavanja

10,5

 

Tablica 5.                   Problemi u primjeni računala u zaštiti

 

računalo u privatnom životu

       Više od polovice ispitanika i u privatnom životu, dakle van ranog mjesta i radnog vremena, u kući, koristi neku vrstu računala. Pritom je najkorištenije stolno računalo, prijenosna i ručna računala su slabo zastupljena, razlog je tome, vjerojatno, visoka cijena i ograničene mogućnosti u primjeni. No, ima primjera, kombinacije stolnog i ručnog, te stolnog i prijenosnog računala.

Od 48,9 %, koji nemaju računalo privatno, 31,1 % ih razmišlja o nabavi. Dokaz je to da je prisutna sve veća svijest o računalu kao neophodnom i nezamjenjivom partneru u poslovnom i privatnom životu.

 

korištenje računala u privatnom životu

postotak od ukupnog broja ispitanih  (%)

stolno računalo

47,6

prijenosno računalo

3,5

ručno računalo

1,9

nema računalo

17,8

nema računalo, ali razmišlja o nabavi

31,1

 

 

nema računalo - ukupno

48,9

ima računalo - ukupno

51,1

 

Tablica 6.                   Računalo u privatnom životu

 

opažene relacije između podataka o primjeni računala

      

       Godina rođenja - broj  korištenih stolnih računala u zaštiti

Najveća primjena računala u zaštiti je kod srednje dobi ispitanika (30-40 godina starosti) i to 63,7 %, a najmanja primjena računala je kod najmlađe dobi ispitanika (20-30 godina starosti) i iznosi 54,9 %.

 

       Oblik tvrtke/ustanove - broj korištenih stolnih računala u zaštiti

Najveća primjena računala u zaštiti je kod obrtnika (80 %), a  kod obrtnika je i najmanji broj ispitanika. Najmanja primjena računala u zaštiti je u javnim poduzećima.

 

oblik

tvrtke/ustanove

obrtnik

privatna

tvrtka

javno

poduzeće

državna

ustanova

postotak stolnih računala (%)

80,0

56,4

51,1

58,9

 

Tablica 7.                   Relacija: oblik tvrtke/ustanove - broj korištenih stolnih računala u zaštiti

 

       Broj zaposlenih u tvrtki - broj zaštitara s računalom

Najveći postotak zaštitara koji imaju računalo s obzirom na veličinu tvrtke (broj zaposlenih) je kod tvrtki sa manje od 10 zaposlenih. Najmanji postotak zaštitara koji imaju računalo u s obzirom na veličinu tvrtke (broj zaposlenih) je kod tvrtki koje imaju od 500-1000 zaposlenika.

Tekstni okvir: % zaštitara s računalom
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Grafikon 13.            Relacija: broj zaposlenih u tvrtki - broj zaštitara s računalom

 

       Oblik tvrtke - zadovoljnost računalom na radnom mjestu

Najveći postotak nezadovoljnih ispitanika, jer im je računalo na radnom mjestu zastarjelo i/ili preslabo, je u državnim ustanovama. Najveći postotak ispitanika, koji su veoma i/ili uglavnom zadovoljni svojim računalom na radnom mjestu, je kod obrtnika.

 

oblik

tvrtke/ustanove

obrtnik

privatna

tvrtka

javno

poduzeće

državna

ustanova

nezadovoljan, računalo je

zastarjelo i/ili preslabo ( %)

12,5

27,4

15,6

39,7

veoma i/ili uglavnom

zadovoljan računalom  (%)

87,5

72,6

84,4

60,3

 

Tablica 8.                   Relacija: oblik tvrtke - zadovoljnost računalom na radnom mjestu

 

       Oblik tvrtke - pristup Internetu

Najveći postotak pristupa Internetu imaju ispitanici zaposleni kod obrtnika. Najmanji postotak pristupa Internetu imaju ispitanici zaposleni u državnim ustanovama.

 

oblik tvrtke/ustanove

obrtnik

privatna

tvrtka

javno

poduzeće

državna

ustanova

pristup Internetu (%)

50,00

41,3

45,5

27,0

 

Tablica 9.                   Relacija: oblik tvrtke - pristup Internetu

 

       Računalo na radnom mjestu - računalo privatno

Više ispitanika ima računalo na radnom mjestu nego privatno.

U kombinacijama računala je najbrojnija: računalo na radnom mjestu i računalo privatno (trećina ispitanika), što potvrđuje da se primjena računala u poslovnom i privatnom životu nadopunjuje.

Ispitanici koji imaju računalo na radnom mjestu, a nemaju privatno, većinom razmišljaju o nabavci računala privatno. Ispitanici koji pak imaju računalo privatno, a ne i na radnom mjestu, nastoje se izboriti i za računalo na radnom mjestu, što će im vjerojatno i uspjeti u kraćem vremenu.

Postotak ispitanika bez računala općenito (na radnom mjestu i/ili privatno) iznosi 29,2 %, što znači da više od 70 % ispitanika koristi na neki način računalo.

 

zaključak po istraživanju primjene računala u zaštiti

       Cilj  provedenog istraživanja u primjeni računala u poslovima zaštite te po njemu donesenih zaključaka, bio je dobiti aktualnu sliku o sadašnjem stanju računarstva u poslovima zaštite i cjelokupne problematike u tom području, a radi utvrđivanja ispravnih smjernica za uključivanje stručnjaka zaštite u informatizaciju svojih poslova.

       Istraživanje je, kao prvo, pokazalo zanimljive vrijednosti nekih općih podataka. Prosjek dobi ispitivanih stručnjaka zaštite je oko 36 godina, a i većina ih je u dobi od 35-45 godina, znači, stručnjaci srednje dobi, od kojih se očekuje puna produktivnost u poslu. 65 % stručnjaka zaštite već sada koristi, na neki od načina, računalo u svojim poslovima. Brz razvoj računarstva omogućiti će, u kratko vrijeme, da informatika može u potpunosti ući u poslove zaštite i na sva radna mjesta. Iz toga je posve je sigurno, da problematika i zahtjevi informatike u zaštiti zaslužuju potrebno vrednovanje i organizirani pristup. Potvrđuju to i stručnjaci zaštite u istraživanju, većina ih zna da je pristup informatici u zaštiti, i prisustvo zaštite na Internetu, slabije nego u drugim djelatnostima i svjesni su da je za rješavanje tih problema upravo neophodna bolja zajednička suradnja svih stručnjaka zaštite.

       Zaštitari dokazuju spremnost za prihvaćanje novih tehnologija, njihovo praćenje i učenje. Najbolji je dokaz tome, dobar postotak u korištenju Interneta i svih njegovih mogućnosti, kao i prihvaćanje novih tehnologija u korištenju strojne opreme i uređaja uz računalo.

       Pri izboru računalnih programa, dragocjen je podatak, da je po sadašnjim podacima, kod operativnih sustava, Microsoft Windows tehnologija zastupljena je u čak više od 94 % . Trend suvremenih svjetskih kretanja u tom području, ubuduće će još više težiti upravo u tom smjeru, a bitno je da zaštita bude što je moguće više dostupna međusobnoj suradnji. Pri korištenju korisničkih programa, također je najviše prihvaćena programska skupina MS Office, za koju se može reći da je i u svjetskim okvirima postala gotovo standard za široki spektar uredskih poslova. Nedostatak posebnih programa za zaštitu, što znači hrvatskih verzija posebno napravljenih programa, a što je uz nerazumijevanje poslodavca, veći sadašnji istaknuti problem u primjeni računala u zaštiti, može se riješiti samo dobrom suradnjom stručnjaka zaštite i stručnjaka informatičara. Pri tome bi se trebalo težiti standardizaciji tih programa, a za što bi i presudni uvjet trebao biti precizne odredbe u zakonskoj regulativi zaštite.

       Na kraju, sigurno je jedno, a to je da stručnjaci zaštite žele i trebaju računala u zaštiti, radi postizanja veće kvalitete svog rada i opravdano očekuju podršku u tome i poslodavca i struke.

 

literatura

 

1.  Čerić, V., Varga, M. i ostali: Poslovno računarstvo. - Zagreb: Znak, 1998.

2.  Jerbić, B.: Informatika. - Zagreb: IPROZ, 2000.

3.  Petz, B.: Metodologija istraživanja sigurnosnih pojava. - Zagreb: MUP RH, 1996.

4.  Serdar, V., Šošić, I.: Uvod u statistiku. - Zagreb: Školska knjiga, 1986.

 

Prilog

I.  Anketni listić za istraživanje primjene računala u zaštiti

anketa.doc

 

 

 

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU

 

 

 

 

 

 

 

stavite X ili dopišite

s pravom javnosti

Z A G R E B

 

ANKETNI LISTIĆ

za istraživanje primjene računala u zaštiti

 

 

 

 

1.  Datum ankete:

 

 

2.Nastavna godina:

 

 

 

 

 

3.  Godina studija:

I.    

II.    

III.    

IV.    

 

 

 

OPĆI PODACI

 

4.  Godina rođenja:

 

 

 

5.  Radim na poslovima:

zaštita na radu

zaštita od požara

zaštita osoba i imovine

civilna zaštita

ostalo

 

 

 

6.  Oblik moje tvrtke / ustanove:

 

obrtnik

privatna tvrtka

javno poduzeće

državna ustanova

ostalo

 

 

7.  Djelatnost moje tvrtke / ustanove:

 

 

8.  Broj zaposlenih u mojoj tvrtki / ustanovi:

 

manje od 10

10 - 25

25 - 50

50 - 250

250 - 500

500 - 1000

1000 - 5000

više od 5000

 

 

 

 

 

RAČUNALO I RADNO MJESTO

 

9.  Broj računala u mojoj tvrtki / ustanovi:

0

1

2 -5

6 -10

11 -20

21 - 30

31 - 50

51 - 100

100 - 500

više od 500

 

10.  Na mojem radnom mjestu koristim:

stolno računalo

prijenosno računalo

ručno računalo

terminal računalo

ne koristim računalo

 

11.  Kako sam zadovoljan računalom na svojem radnom mjestu:

nezadovoljan sam

računalo je zastarjelo

nezadovoljan sam

računalo je preslabo

uglavnom sam

zadovoljan

veoma sam

zadovoljan

nemam računalo

ali ga želim imati

ne želim računalo

na radnom mjestu

 

12.  Računalo na mojem radnom mjestu umreženo je:

lokalnom mrežom

LAN

vanjskom mrežom

WAN

priključkom na

INTERNET

računalo nije

umreženo

ne znam

 

 

 

RAČUNALO I UREĐAJI

 

13.  Koristim sljedeće uređaje uz računalo:

 

pisač

skaner

multimedija

digitalni fotoaparat

mjerni instrumenti

ostalo

 

 

14.  Koristim sljedeće pisače za ispis dokumenata:

 

iglični pisač

laserski crno bijeli pisač

laserski pisač u boji

ink-jet pisač u boji

nemam pisač

 

 

RAČUNALNI PROGRAMI

 

15.  Na računalu na radnom mjestu koristim operacijske računalne sustave:

 

MS DOS

MS WIN 3

MS WIN 95

MS WIN 98

MS WIN NT

UNIX

MAC OS

ostalo

 

 

16.  Na računalu na radnom mjestu koristim korisničke programe:

 

MS OFFICE

posebni programi

za zaštitu

grafički programi

programi za

projektiranje

ostalo

 

 

 

 

 

 

 

 

OSPOSOBLJAVANJE ZA PRIMJENU RAČUNALA

 

17.  Od svojih osposobljavanja za primjenu računala ističem:

 

nastava informatike

na VŠSNR

stručni tečajevi

za pojedine programe

korištenje

 literature

osposobljavanje u svojoj

 tvrki / ustanovi

samo osobno

iskustvo

 

 

 

OCJENA PRISTUPA INFORMATICI U ZAŠTITI

 

18.  Smatram da je općenito pristup informatici u poslovima zaštite u Republici Hrvatskoj:

 

slab, u odnosu na

 druge djelatnosti

isti kao i u drugim

 djelatnostima

bolji nego u drugim

 djelatnostima

ne znam

problem zaslužuje bolji zajednički rad svih stručnjaka zaštite

 

 

 

 

INTERNET

 

19.  Priključen sam na Internet i koristim:

 

www

e-mail

news

Internet

telefon

Internet

trgovina

Internet

bankarstvo

nemam priključak

na Internet

nemam priključak na Internet

ali ga želim dobiti

 

20.  Držim da je prisutnost zaštite na Internetu u Republici Hrvatskoj:

 

slaba, u odnosu na

 druge djelatnosti

ista kao i u drugim

 djelatnostima

bolja nego u drugim

 djelatnostima

ne znam

problem zaslužuje bolji zajednički rad svih stručnjaka zaštite

 

 

 

 

 

PROBLEMI U PRIMJENI RAČUNALA U ZAŠTITI

 

21.  Od problema u primjeni računala u zaštiti posebno ističem:

 

nerazumijevanje

poslodavca

slaba suradnja unutar

tvrtke / ustanove

nerazumijevanje

inspekcija

slaba suradnja

 stručnjaka zaštite

nedostatak posebnih programa

nemogućnost

osposobljavanja

 

 

 

 

 

 

ostalo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAČUNALO U PRIVATNOM ŽIVOTU

 

22.  Koristim računalo u privatnom životu:

 

stolno računalo

prijenosno računalo

ručno računalo

nemam računalo

nemam računalo, ali

razmišljam o nabavi