II. Stručno-znanstveni
skup:
ČOVJEK I RADNA
OKOLINA
Zagreb, 08.11.2001.
Darko Palačić, dipl.ing.sig.
MTČ Tvornica čarapa d.d. Čakovec
TREND OZLJEDA NA RADU U
MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI
Sažetak
Utvrđivanjem trenda ozljeda na radu i njihovih osobnosti (izvor ozljeda, uzrok ozljeda, priroda ozljeda, ozlijeđenih dijelova tijela i načina nastanka ozljeda), dobiti će se mjerodavni podaci na temelju kojih je moguće utvrditi daljnje smjernice u provedbi mjera zaštite na radu u Međimurskoj županiji.
Prema važećim propisima* svaka ozljedu na radu koja se dogodi analizira se po izvorima i uzrocima. Prilikom evidentiranja izvora ozljede radnika, radi sagledavanja posljedica ozljede evidentira se i priroda ozljede i povrijeđeni dio tijela. Prilikom evidentiranja uzroka ozljede radnika na radu, radi analiziranja događaja koji je uzrokovao ozljedu radnika evidentira se i način nastanka iste.
Prilikom istraživanja korištena je metoda studija dokumentacije. Studij dokumentacije podrazumijeva prikupljanje, sređivanje i obradu podataka. Podaci su prikupljeni u obliku Godišnjeg izvještaja o ozljedama i profesionalnim bolestima radnika na radu GI u Državnom inspektoratu, Odjelu za nadzor u području zaštite na radu, Područnoj jedinica Varaždin, Inspekciji rada u Čakovcu.
Trend broja ozljeda na radu u laganom je uspona do 1998. godine, od kada je padu. Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika prosječno se u oko 66 % slučajeva ozljeđuju radnici muškog spola. Neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu prosječno uzrokuju 65 % ozljeda, a one u većini slučaja nastaju zbog izvođenja radnih operacija na način protivan pravilima zaštite na radu. Najčešći izvori ozljeda su postrojenja strojevi i uređaji.
Broj izgubljenih radnih dana zbog ozljeda na mjestu obavljanja poslova i zadataka je u padu, dok broj izgubljenih radnih dana zbog ozljeda na redovitom putu od stana do radnog mjesta i obrnuto raste. Broj ukupno izgubljenih radnih dana zbog ozljeda na radu u stalnom je porastu.
Iz svega navedenog vidljivo je da ukupan broj ozljeda lagano pada ali se broj izgubljenih radnih dana unatoč tome povećava, što navodi na zaključak da se sa vremenom dešavaju sve teže ozljede.
Ključne
riječi
Broj ozlijeđenih, izgubljeno radno vrijeme, izvor ozljede, način nastanka ozljede, ozlijeđeni dio tijela, priroda ozljede, trend ozljeda, uzrok ozljede.
1. BROJ ZAPOSLENIH ZA KOJI SU OBRAĐENI PODACI
Linija trenda pokazuje da je broj uzorka, odnosno broj radnika za koje su poslodavci dostavili podatke u porastu te se taj trend predviđa i u narednom razdoblju.
2. BROJ OZLIJEĐENIH I POGINULIH
Grafikon 2.: Broj ozlijeđenih i poginulih
Unatoč laganom padu u posljednjoj godini, linearni pravac trenda broja ozlijeđenih za naredno razdoblje pokazuje da se očekuje porast trenda.
Grafikon 3.: Broj ozlijeđenih na 1000
Promatrajući broj ozlijeđenih na 1000 radnika, uočljiv je pad od 1997. godine (kada je zabilježen najveći broj ozlijeđenih). Unatoč padu, linearni pravac trenda pokazuje da se u narednom razdoblju očekuje porast broja ozlijeđenih na 1000 radnika.
2.1 Ozlijeđeni prema spolu
Grafikon 4.: Postotak ozlijeđenih prema spolu
Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika prosječno se u oko 66 % slučajeva ozljeđuju radnici muškog spola, a u oko 34 % radnici ženskog spola. Broj ozlijeđenih muškaraca je u padu dok je broj ozlijeđenih žena u porastu, a takva se tendencija očekuje i u narednom razdoblju.
2.2 Ozljede prema mjestu nastanka
Grafikon
5.:
Ozljede
prema mjestu nastanka
Broj ozljeda nastalih na mjestu rada bio je u porastu do 1998. godine nakon koje je zabilježen pad broja ozljeda takvih ozljeda. Broj ozljeda nastalih na službenom putu i na nekom drugom mjestu u laganom je porastu. U narednom razdoblju očekuje se sve veći udio ozljeda nastalih na mjestu rada.
2.3 Ozljede prema odgovarajućim oznakama za “prirodu ozljede”
Grafikon
6.:
Ozljede
prema “prirodi ozljede”
Najviše se ozljeda svrstava među ostale rane (posjekotine, rane nastale uslijed nagnječenja, rane kosmatog dijela glave, čupanje noktiju ili uha prema i rane sa ozljedama živaca) te među kontuzije i nagnječenja (izljev krvi i zglob, hematom i modrica, površinska ozljeda uslijed kontuzije i nagnječenja osim komocije, kontuzija i nagnječenja s prijelomom ili ranom) prema oznaci 55.
2.4 Ozljede prema odgovarajućim oznakama za “ozlijeđeni dio tijela”
Grafikon 7.: Ozljede prema “ozlijeđenom dijelu tijela”
Tijekom promatranog razdoblja broj ozljeda prema ozlijeđenom dijelu tijela pokazuje da se najčešće ozljeđuju prsti ruke (oznaka 047), a trend je broja tih ozljeda nakon 1998. godine u laganom padu.
2.5 Ozljede prema odgovarajućim oznakama za “izvor ozljede”
Grafikon 8.: Ozljede prema “izvoru ozljeda”
Broj ozljeda koje se prema izvoru svrstavaju u skupine postrojenja, strojevi i uređaji te sredstva opreme u postupnom je padu dok broj ozljeda prema drugim izvorima postupno raste. Najveći porast broja ozljeda zabilježen je u skupini izvora ovisnih o procesu rada.
2.5.1 Postrojenja strojevi i uređaji
Grafikon 9.: Ozljede prema “izvor ozljeda postrojenja, strojevi i uređaji”
U skupini izvora ozljeda “postrojenja strojevi i uređaji” najčešće su ozljede na ostalim nenavedenim postrojenjima, strojevima i uređajima, a njihov je trend nakon ogromnog rasta u padu.
2.5.2 Transportna sredstva
Grafikon 10.: Ozljede prema izvoru ozljeda “transportna sredstva”
U skupini izvora ozljeda uzrokovanim transportnim sredstvima, za veliku većinu ozljeda izvor su prijevozna sredstva cestovnog prometa.
2.5.3 Sredstva opreme
Grafikon 11.: Ozljede za izvor ozljeda “sredstva opreme”
Broj ozljeda kojima su izvor električni uređaji, naprave, instalacije i alat na električni pogon (oznaka 305) je u padu isto kao i broj ozljeda kojima je izvor ručni alat (oznaka 309).
2.5.4 Izvori ovisni o procesu rada
Grafikon 12.: Ozljede prema izvor ozljeda ovisnom o procesu rada
Broj ozljeda za izvore ovisne o procesu rada pokazuje da se ovi izvori sve više pojavljuju kao izvori ozljeda.
2.5.5 Radna sredina
Grafikon 13.: Ozljede prema izoru “radna sredina”
Prema podacima za izvor ozljeda “radna sredina”, uočljivo je da se kao izvor ozljeda u skupini “radna sredina” kroz promatrano razdoblje najčešće javljaju prostorije i površine za kretanje na radu ( oznaka 502 ).
2.5.6 Drugi izvori
Grafikon 14.: Ozljede prema “drugim izvorima”
U skupini drugih izvora najviše se događa onih ozljeda koje se svrstavaju u ostale izvore ozljeda radnika koje nisu obuhvaćene odgovarajućim oznakama (oznaka 700).
2.6 Ozljede prema odgovarajućim oznakama za “način nastanka ozljede”
Grafikon 15.: Način nastanka ozljeda
U skupini načina nastanka ozljeda, najviše ozljeda nastaje sudarom radnika sa predmetima (oznaka 3) a najmanje dodirom radnika sa predmetima pod naponom električne struje (oznaka 7).
2.7 Ozljede prema odgovarajućim oznakama za “uzrok ozljede”
U Međimurskoj županiji neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu uzrokom su prosječno 65 % ukupnog broja ozljeda na radu. U narednom se razdoblju očekuje postupni porast broja ozljeda nastalih zbog neprimijenjenih posebnih pravila zaštite na radu i ozljeda nastalih zbog neprimijenjenih osnovnih pravila zaštite na radu.
2.7.1 Neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu
Grafikon 17.: Ozljede zbog neprimijenjenih osnovnih pravila zaštite na radu
U skupini uzroka ozljeda zbog neprimijenjenih osnovnih pravila zaštite na radu ozljede nastaju zbog neispravnosti, klizavosti i zakrčenosti prolaza i površina s kojih se obavlja rad te zbog ostalih neprimijenjenih osnovnih pravila zaštite na radu, ali je njihov broj u padu.
2.7.2 Neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu
Grafikon 18.: Ozljede zbog neprimijenjenih posebnih pravila zaštite na radu
U skupini uzroka ozljeda zbog neprimijenjenih posebnih pravila zaštite na radu ozljede najvećim dijelom nastaju zbog izvođenja radne operacije protivno pravilima zaštite na radu (oznaka 855).
3. IZGUBLJENO RADNO VRIJEME ZBOG OZLJEDA RADNIKA
Grafikon 19.: Ukupno izgubljeni radni dani zbog ozljeda na radu
Broj ukupno izgubljenih radnih dana zbog ozljeda na radu u stalnom je porastu što se predviđa i u narednom razdoblju.
|
|
1996. |
1997. |
1998. |
1999. |
|
Prosječan broj izgubljenih radnih dana po ozljedi |
18,63 |
23,51 |
24,91 |
27,04 |
4. INDEKS UČESTALOSTI OZLJEDA
Grafikon 20.: Indeks učestalosti ozljeda
Indeks učestalosti ozljeda od 1997. godine je u padu, ali trend za naredno razdoblje pokazuje da se očekuje porast indeksa učestalosti.
5. INDEKS TEŽINE OZLJEDA
Grafikon 21.: Indeks težine ozljeda
Indeks težine ozljeda nakon 1997. godine stagnira. Veliku vrijednost indeksa težine u 1996. godini uvjetovala je smrtna ozljeda sa vremenskim terećenjem od 7500 dana. Unatoč tome linearni pravac za naredno razdoblje pokazuje da se očekuje pad indeksa težine.
6. ZAKLJUČAK
Broj ozljeda na radu, nakon laganog uspona u tijeku 1996., 1997. i 1998. godine kada se javlja točka infleksije, u laganom je padu. Unatoč laganom padu u posljednjoj godini, linearni pravac trenda za naredno razdoblje pokazuje da se očekuje porast broja ozljeda.
Promatrajući broj ozlijeđenih na 1000 radnika, uočljiv je pad od 1997. godine (kada je zabilježen najveći broj ozlijeđenih). Unatoč padu, linearni pravac trenda pokazuje da se u narednom razdoblju očekuje porast broja ozlijeđenih na 1000 radnika.
Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika prosječno se u oko 66 % slučajeva ozljeđuju muškarci, a u oko 34 % slučajeva žene. Broj ozlijeđenih muškaraca je u padu dok je broj ozlijeđenih žena u porastu, a takva se tendencija očekuje i u narednom razdoblju.
Ozljede prema mjestu nastanka pokazuju da je broj ozljeda nastalih na mjestu rada bio u porastu do 1998. godine nakon koje je zabilježen pad broja ozljeda. Broj ozljeda nastalih na službenom putu i na nekom drugom mjestu u laganom je porastu.
Broj ozljeda prema “prirodi ozljede” pokazuje da se najviše ozljeda svrstava među ostale rane (posjekotine, rane nastale uslijed nagnječenja, rane kosmatog dijela glave, čupanje noktiju ili uha prema i rane sa ozljedama živaca) te među kontuzije i nagnječenja (izljev krvi i zglob, hematom i modrica, površinska ozljeda uslijed kontuzije i nagnječenja osim komocije, kontuzija i nagnječenja s prijelomom ili ranom) prema oznaci 55.
Tijekom promatranog razdoblja u skupini “ozlijeđenog dijela tijela” najčešće su bile ozljede prstiju ruke ( oznaka 047 ), a broj tih ozljeda nakon 1998. godine je u laganom padu.
Broj ozljeda koje se prema izvoru svrstavaju u skupinu “postrojenja, strojevi i uređaji” te “sredstva opreme” u postupnom su padu dok broj ozljeda prema drugim izvorima postupno raste. Najveći porast broja ozljeda zabilježen je u skupini izvora ovisnih o procesu rada.
U skupini načina nastanka ozljeda najviše ozljeda nastaje sudarom radnika sa predmetima (oznaka 3), a najmanje dodirom radnika sa predmetima pod naponom električne struje (oznaka 7).
Neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu uzrokom su prosječno za 65 % ukupnog broja ozljeda na radu.
U skupini uzroka ozljeda zbog neprimijenjenih osnovnih pravila zaštite na radu ozljede najčešće nastaju zbog neispravnosti, klizavosti i zakrčenosti prolaza i površina s kojih se obavlja rad te zbog ostalih neprimijenjenih osnovnih pravila zaštite na radu, ali je njihov broj u padu.
U skupini uzroka ozljeda zbog neprimijenjenih posebnih pravila zaštite na radu ozljede najvećim dijelom nastaju zbog izvođenja radne operacije protivno pravilima zaštite na radu (oznaka 855).
Indeks učestalosti ozljeda je od 1997. godine u padu, ali trend za naredno razdoblje pokazuje da se očekuje porast indeksa učestalosti.
Indeks težine ozljeda nakon 1997. godine stagnira. Veliku vrijednost indeksa težine u 1996. godini uvjetovala je smrtna ozljeda sa vremenskim terećenjem od 7500 dana. Unatoč tome pravac trenda za naredno razdoblje pokazuje da se očekuje pad trenda indeksa težine.
Iz svega navedenog vidljivo je da ukupan broj ozljeda lagano pada ali se broj izgubljenih radnih dana unatoč tome povećava, što navodi na zaključak da se sa vremenom dešavaju sve teže ozljede.
U narednom se razdoblju može očekivati povećanje broja ozljeda i vrijednosti indeksa učestalosti, dok bi trend indeksa težine trebao pokazati pad.
Darko Palačić,
dipl.ing.sig.
MTČ Tvornica čarapa
d.d. Čakovec