II. STRUČNO-ZNANSTVENI SKUP:

 “ČOVJEK I RADNA OKOLINA”

Zagreb, 08.11.2001.

 

 

ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA

ZA GRAD ČAZMU

 

 

AUTOR RADA:

Ivica Stjepanović, dipl.ing.

 

 
SAŽETAK

 

            Sunčeva energija, zrak, voda, tlo, flora i fauna osnovne su prirodne vrijednosti, pa sve ljudske aktivnosti kao i opstanak života na zemlji, počiva na njima.

Očuvanje okoliša što bliže prirodnom stanju veoma je važno za opstanak ljudskog društva.

Sve prirodne vrijednosti treba racionalno koristiti za buduće naraštaje, jer ispravno zbrinjavanje otpada danas u svijetu ima sve veću važnost i jedan je od osnova za razvoj svake sredine.

            Grad Čazma bazira svoj razvoj na industriji, poljoprivredi i obrtništvu, a veoma bitan čimbenik razvoja je izgradnja deponija komunalnog otpada. Postojeća lokacija deponija se mora u što kraćem roku sanirati te sav otpad zbrinuti na način da se minimizira štetni utjecaj na okoliš.

            Jedino ispravno rješenje je izgradnja novog deponija komunalnog otpada (uz sanaciju postojećeg), a s ciljem zaštite okoliša.

 

 

"SVE ŠTO JE LJUDSKI ROD STVORIO, ŠTO STVARA I ŠTO ĆE

STVORITI TEORETSKI JE, ODNOSNO BIT ĆE OTPAD"

Tehnološki razvoj, kao jedan od pokazatelja civilizacijskog pomaka prema naprijed, zasnivao se na dvije zablude:  

-         o neiscrpnom bogatstvu prirode

-         o njezinoj sposobnosti samoobnove.

Upravo su te zablude pridonijele osiromašenju i onečišćenju okoliša, te mu nanijele teške "neizlječive" rane. Ne zaboravimo:

-         očuvanje okoliša je naše pravo

-         zaštita okoliša je naša obveza

-         uništavanje okoliša je zločin i kriminalna radnja.

Zbog neriješenih problema oko zbrinjavanja otpada, na divljim deponijima se još uvijek odlažu i gomilaju znatne količine opasnog otpada. Stoga je nužno, u našim uvjetima, postepeno  primijeniti suvremena iskustva u gospodarenju otpadom. To znači da je izgradnja deponija komunalnog otpada tj. trajnog i sigurnog kontrolnog odlagališta otpada jedan od najvažnijih zadataka današnjice.

Cilj  rada je izraditi prijedlog rješenja za odlagalište komunalnog otpada grada Čazme s posebnim osvrtom na suzbijanje divljih deponija, kao i trajno  riješiti neodgodivi problem šire društvene zajednice.

Iz postavljenog cilja proizlazi slijedeće:

-         prikazati uvid u stanje odlagališta komunalnog otpada grada Čazme, uz prikaz cjelokupne problematike u tom području;

-         prikazati i analizirati rad tvrtke "Komunalije" d.o.o. Čazma koja se bavi prikupljanjem i odvozom otpada;

-         usporediti prednosti drugih visoko urbanih sredina;

-         izraditi prijedlog rješenja za odlagalište komunalnog otpada grada Čazme, sa svim prikupljenim argumentima.

 

KOMUNALNI OTPAD

Komunalni otpad iz domaćinstva je otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.

            Na području grada Čazme od ukupno 3189 domaćinstava organiziranim odvozom otpadaka ubuhvaćeno je pola. Jedna od mnogobrojnih djelatnosti tvrtke “Komunalije” d.o.o. je prikupljanje i odvoz otpadaka.

            Na bazi podataka o broju odvoza kamijonom, smećarom i traktorskom prikolicom procjenjuje se količina od 640 tona/godišnje.

Područje grada Čazma obuhvaća 36 naselja:

RED.

BR.

NASELJE

BROJ STANOVNIKA

BROJ DOMAČINSTAVA

1.

ANDIGOLE

22

10

2.

BOJANA

198

71

3.

BOSILJEVO

257

91

4.

CERINA

122

40

5.

ČAZMA

2785

1130

6.

DEREZA

225

89

7.

DAPCI

232

73

8.

DONJI DRAGANEC

168

55

9.

DONJI LIPOVČANI

39

15

10.

DONJI DRAGIČEVAC

109

33

11.

DONJI MIKLOUŠ

260

89

12.

GORNJI DRAGANEC

355

114

13.

GORNJI DRAGIČEVAC

121

41

14.

GORNJI LIPOVČANI

120

38

15.

GORNJI MIKLOUŠ

147

50

16.

GRABIK

53

18

17.

GRABOVNICA

460

143

18.

KOMUŠEVAC

243

77

19.

MARČANI

129

40

20.

MARTINAC

134

56

21.

MILAŠEVAC

205

65

22.

NOVO SELO

67

21

23.

OPĆEVAC

124

44

24.

PALANČANI

201

70

25.

PAVLIČANI

107

45

26.

POBJENIK

258

102

27.

POBRĐANI

23

10

28.

PRNJAROVAC

153

54

29.

PROKLJUVANI

44

15

30.

SIŠĆANI

351

111

31.

SOVARI

75

25

32.

SUHAJA

195

63

33.

VAGOVINA

430

127

34.

VRTLINSKA

214

74

35.

VUČANI

92

33

36.

ZDENČEC

144

43

U K U P N O

 

8862

3183

 

Procjena količine komunalnih otpadaka na području Čazme

za razdoblje od 1996. – 2015. godine

GODINA

BROJ STANOVNIKA

SPEC.KOL.

Kg/stan./dan

KOLIČINA OTPADA

t/god

1996.

2450

0,72

644

1997.

2826

0,73

750

1998.

3260

0,73

874

1999.

3761

0,74

1018

2000.

4338

0,75

1186

2001.

5005

0,76

1382

2002.

5773

0,76

1611

2003.

6660

0,77

1876

2004.

7682

0,78

2186

2005.

8862

0,79

2547

2006.

8884

0,80

2579

2007.

8906

0,80

2611

2008.

8929

0,81

2644

2009.

8951

0,82

2677

2010.

8973

0,83

2711

2011.

8996

0,84

2745

2012.

9018

0,84

2779

2013.

9041

0,85

2814

2014.

9063

0,86

2849

2015.

9086

0,87

2885

 

Specifična količina komunalnih otpadaka po stanovniku iznosi: 640 tona/2450 st./365 dana=0,72 kg/st./dan. Obavljanje ovog dijela posla pokriveno je s osam radnika.

 

INDUSTRIJSKI OTPAD

Osim komunalnog otpada prema Zakonu o otpadu (N.N. 34/95) definiran je i tehnološki otpad. Pod tehnološkim otpadom razumijevamo otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Posebnu pažnju treba posvetiti procjeni vrste i količine opasnih otpadaka.

Opasni otpad je otpad koji sadrži tvari koje imaju ova svojstava: eksplozivnost, radioaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost. Od opasnih otpadaka najveći dio otpada na zauljene predmete kao npr. ambalaža od ulja (mast), uljni filteri, piljevina natopljena uljem, tekstil natopljen uljem itd. Osim ove vrste opasnog otpada također su prisutni i boje i lakovi te ulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i  obradu metala. Ovog otpada ima oko 2 tone/god. Ukoliko se želi taj otpad deponirati prvo ga treba predobraditi.

 

 ODLAGANJE OTPADA

Odlaganje svih vrsta otpada vrši se na neuređenom deponiju koji se nalazi uz lijevi nasip rijeke Česme i to kod ušća potoka Bukovina u Česmu, a sama udaljenost od centra grada Čazma iznosi 1,6 km. Na tom lokalitetu otpad se odlaže već 30-tak godina. Odlagalište je neograđeno i nije čuvano.

Povremeno se vrši planiranje. U prijašnjim godinama odloženi je otpad često gorio, jer su neovlaštene osobe u cilju pronalaženja metalnih otpadaka palile otpad što ni danas nije rijetkost.

Na osnovi podataka iz sadržaja, moguće je procijeniti deponijski prostor kroz vremenski prostor npr. 20 godina. Kod proračuna deponijskog prostora primjenjuje se nasipna težina otpadaka od 0,65 t/m3.To je iskustvena vrijednost sa deponija u Hrvatskoj na kojima se primjenjuje tehnologija sanitarnog deponija. Npr. u Europi se kreće najviše 0,85 t/m3 što ovisi o opremi na deponiju i drugim relevantnim faktorima. To znači da je za 20-tak godina odlaganja zajedno sa prekrivnim materijalom potrebno oko cca 80000 m3 prostora, tj. površine oko 3,5 hektara.

 

UTVRĐIVANJE POTENCIJALNIH LOKACIJA DEPONIJA

Područja Čazme izgrađena su od stratigrafskih i litoloških stijena. Dio terena koji pripada Moslavačkoj gori izgrađen je od rjeđih granodiorita. Doline vodotoka Česme i Glogovnice izgrađene su od recentnih sedimenata koje čine: pijesci, piltovi i gline, a njihova debljina iznosi 10 m. Pretpostavlja se da se vodonosni kompleks nalazi na dubini između 10 i 160 m, zavisno od lokacija.

Meteorološki podaci za Čazmu govore o umjereno kontinentalnoj klimi: 

-         srednja mjesečna temperatura viša od 10°C, za više od četiri mjeseca u godini, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između -3°C i -18°C, a najtoplijeg ne prelazi 22°C. Oborine se kreću od 800 do 900 mm godišnje, vjetrovi su slabi. Među najvažnije parametre za izbor lokacije izgradnje deponija može se svrstati: vjetar, oborine, temperatura.

Izbor potencijalne lokacije za sanitarni deponij predstavlja prvi korak i ta lokacija treba imati sljedeće karakteristike:

-         da je smještena blizu najvećih proizvođača otpadaka

-         da ima dobru prometnu povezanost

-         da ima dovoljno veliku površinu

-         da na samoj lokaciji postoje dovoljne količine inertnog materijala

-         da je hidrogeološki prihvatljiva

-         da postoji mogućnost priključka na električnu, kanalizacionu, telefonsku i vodovodnu mrežu

-         da je ekološki prihvatljiva: da ne postoji mogućnost zagađenja površinskih i podzemnih voda, da nije u poplavnim i zamočvarenim područjima, da nije u vodozaštitnom području, da nije u nacionalnom parku, a je udaljenost od najbližih kuća 400 m itd.

-         da je cijena rada i odlaganja svedena na najmanju moguću mjeru.

Kako se u praksi događa da većina razmatranih lokacija ne može zadovoljiti tražene uvjete, potrebno je predložiti što više lokacija i svaku od njih analizirati sa tehnološkog, ekološkog i naravno ekonomskog aspekta.

Prijedlog lokacija od strane KOMUNALIJA d.o.o. ČAZMA su:

1.      GRABINE (G.DRAGANEC)

2.      ŽIVICE (VAGOVINA)

3.      SLATINA (DEREZA)

4.      ŠPANOVAC (BOSILJEVO)

5.      PLEŠČICA (PROKLJUVANI)

6.      MALA SUHAJICA (SUHAJA)

7.      RAVNEŠI (SUHAJA)

8.      ŠIROKE LIVADE (ČAZMA)

9.      POSTOJEĆI DEPONIJ - (ČAZMA)

 

MJERE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Kao produkt biološke razgradnje organskih otpadaka stvaraju se različite vrste plinova. Plinovi predstavljaju problem zbog mirisa zajedno sa opasnošću od vatre i eksplozije. Osim toga imaju i negativne utjecaje na vegetaciju u okolini. Prisutan je metan (CH4) pa postoji opasnost od eksplozije.

Problem deponija predstavlja nastajanje procjedne vode koja se formira prolaskom kroz otpatke i tako se onečisti sa različitm organiskim i anorganskim opterećenjima. Daljnje kretanje procjedive vode u tlo, podzemlje ili površinske vode može izazvati i bitna zagađenja. Najveći dio organskih spojeva prisutnih u otpacima je slabo topiv, no biorazgradnjom stvaraju se topive jednostavne organske kiseline i alkoholi. Dio se razgrađuje, a dio ih se procjeđuje. Zagađenja koja se javljaju u površinskim vodama a uzrokovana su procjednim vodama mogu se podijeliti na:

-         Organsko zagađenje i nedostatak kisika

-         Anorgansko zagađenje

-         Otrovne organske kemikalije

-         Fizikalni aspekti.

Osnovna mjera za zaštitu voda je sprečavanje bilo kakvog izlaza zagađenih otpadnih voda s deponija. S obzirom na karakteristike terena na koji će nalijegati otpaci prije odlaganja otpadaka potrebno je tehničkim mjerama osigurati vodonepropusnost. Treba se sakupljati i kontrolirati nastala procjedna voda. Postoji nekoliko načina tretmana procjedne vode, kao npr. recirkulacija procjednih voda ili odvoz i upuštanje u gradsku kanalizaciju koja ima uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Ovi načini imaju svoja ograničenja, a u slučaju Čazme nije primjenjiv, jer uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda nije izgrađen. Procjedna voda se sakuplja sustavom drenažnih cijevi položenih na posteljicu, te se odvodi u sabirna okna. Potrebna je učestala kontrola sastava i količina procjednih voda kako bi se na osnovu sastava i dinamike nastajanja mogle predviđati mjere za obradu.

Pod ostalim mjerama podrazumijevaju se zaštita od pojave požara, pojave štetočina, pojave prašine, pojave neugodnih mirisa, raznošenja laganih materijala vjetrom, buke.

Uobičajene mjere zaštite od požara na deponiju su:

-         svakodnevno prekrivanje otpadaka slojem zemlje

-         kontrolirana evakuacija nastalih plinova

-         kontrola otpadaka koji dolaze na deponij kako se ne bi odlagale lako zapaljive i eksplozivne tvari.

Štetočine na deponiju su štakori, insekti, ptice. Ukoliko su otpaci prekriveni pokrovnim materijalom i dobro sabijeni, problem pojave glodara i insekata sveden je na minimum. U sušnom periodu na deponiju se javlja prašina. Njenu pojavu sprečavamo prskanjem radnih površina i privremenih puteva vodom. Pokrovni materijal treba izabrati tako, da je otporan na eroziju vjetra a završne etaže treba ozeleniti. Širenje neugodnih mirisa najčešće se javlja na neorganiziranim deponijima.

 

ANALIZA TRANSPORTA

Imajući na umu sadašnji način odvoza otpadaka, te opremu s kojom se to danas radi, veće zalihe u troškovima prijevoza otpada nastaju kod privrede. Nije za očekivati da će se takav način manipulacije otpacima dulje zadržati. Na analizu po t x km, a ne po pređenim kilometrima, ide se zbog raznih vrsta transportnih sredstava kao što su smećar, traktor s prikolicom, te razne vrste "vlastitih" prijevoza otpada - što posjeduju sama privredna poduzeća. Današnje stanje Čazme daje puno veću težinu s otpadom nego što se to na prvi pogled predstavlja. Ukoliko se uvaži u skoroj budućnosti bilo koja potencijalna lokacija Čazme, analiza transporta ne bi trebala dati neke veće prednosti ni jednoj od njih pošto je udaljenost od trenutnog odlagališta do samog centra 1,6 km, do najudaljenije od predloženih lokacija 5,5 km.Glede svega navedenog, a kako bi se izbjegle neracionalnosti u transportu, predlaže se modernizacija strojnog parka koja bi dovela do smanjenja troškova transporta.

 

ZAKONSKA REGULATIVA

Zakon o zaštiti okoliša (N.N. 82/94), temeljni je dokument koji uređuje pitanja zaštite radi očuvanja okoliša, smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi i osiguravanja i poboljšavanja kakvoće življenja, očuvanje prirodnih zajednica te racionalno korištenje prirodnih izvora i energije kao osnovnih uvjeta zdravog i održivog razvoja.

Zakon o zaštiti okoliša temelji se na poštivanju načela međunarodnog prava, općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, poštivanja znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse…

Zakon o otpadu (N.N. 34/95), pripreman nekoliko godina i prihvaćen 1995., strategijski je dokument u području gospodarenja otpadom. Zakonom o otpadu se:

-         određuju vrste otpada po svojstvima. Otpad je razvrstan u inertni (neopasni) i opasni, a po mjestu nastanka na komunalni i tehnološki;

-         određuju prava, obveze i odgovornost pravnih i fizičkih osoba, jedinica lokalne samoupravi i uprave u postupanju s otpadom;

-         određuje sustav odgovornosti i nadzora u postupanju s otpadom;

-         propisuje osnovne ciljeve koji se žele postići u postupanju s otpadom;

-         propisuje obvezu vođenja očevidnika s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada…

Pravilnik o vrstama otpada (N.N. 27/96), temeljni podzakonski akt koji omogućuje primjenu i provođenje odredbi Zakona o otpadu. Pravilnikom o vrstama otpada propisuje se:

-         način postupanja s pojedinim vrstama otpada;

-         način dostave podataka o postupanju s otpadom;

-         metode ispitivanja kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada;

-         postupci uzorkovanja otpada;

-         sadržaj i izgled obrazaca izvješća o ispitivanju kemijsko-fizikalnih svojstava otpada;

-         sadržaj i izgled prijavnog i pratećeg lista za opasni, neopasni, tehnološki i komunalni otpad.

Ustav Republike Hrvatske obvezuje državu Hrvatsku (čl. 69) koji glasi: Svatko ima pravo na zdrav život! Republika osigurava pravo građana na zdrav okoliš, Građani, državna, javna i gospodarska tijela dužni su, a u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša…Da li je tako?

 

Hrvatska je mala zemlja, izuzetno bogata raznolikim prirodnim vrijednostiam, a zovemo je "Lijepa naša." Malo se zemalja u svijetu koje se mogu pohvaliti takovom ljepotom. Da bi takova ostala, svi mi počev od urbanih sredina pa sve do prigradskih naselja moramo mnogo poraditi na zaštiti okoliša, jer je to naše pravo, naša obveza, a uništavanje okoliša je zločin i kriminalno djelo, svatko na svom polju, sa svojim mogućnostima i htijenjima. Prikazom slike stvarnog stanja grada Čazma, stvarnog stanja trenutnog deponija komunalnog otpada, kao i velike bojazni za moguće posljedice Čazme, njenog stanovništva, pokrenut će se akcija kod svih mogućih ustanova na nivou lokalne uprave, kako bi se probudila svijest i u ovim teškim ekonomskim uvjetima krenuti ka dugoročnom i jedino valjanom rješenju: "izgradnji suvremenog odlagališta komunalnog otpada".

Tijek radnji od ideje do realizacije poduhvata je veoma dug, naporan, naprosto se čini u prvi mah neostvariv. No ne treba klonuti duhom.

TIJEK RADNJI OD IDEJE DO REALIZACIJE PODUHVATA:

 

 

IDEJA

 

 

 

STUDIJA MOGUĆNOSTI

 

 

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ prethodna/konačna

IDEJNO RJEŠENJE

 

 

UVJETI UREĐENJA PROSTORA

 

 

 

IMOVINSKO PRAVNI ODNOSI

 

 

 

IDEJNI PROJEKT

 

 

 

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

 

 

 

GLAVNI PROJEKT

 

 

 

DOKUMENTACIJA ZA GRAĐEVINSKU DOZVOLU

 

 

 

NATJEČAJ ILI PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZVEDBU

 

 

 

ODABIR IZVOĐAČA

 

 

 

IZVEDNI PROJEKT

 

 

 

REALIZACIJA

 

 

Einstein je rekao: “Bistar čovjek probleme realizira, inteligentan ih sprječava.”

U ovom radu krenuli smo sa idejom i problemom komunalnog otpada i ne posustajmo sve do realizacije – modernog odlagališta komunalnog otpada.

 

 

LITERATURA

 

 

1.       Prostorni plan općine Čazma

2.       Dr. D. Mayer: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda, IZOS, Zagreb 1993.

3.       J.P.Komunalije: Podaci o količinama otpadaka po naseljima, Čazma 1995.

4.       A. Fundurulja: Faktori koji utječu na izbor lokacije za sanitarni deponij, Draženović&Markovčić d.o.o., Zagreb 1988.

5.       Zakon o zaštiti prirode (N.N. 30/94.)

6.       Zakon o otpadu (N.N. 34/95.)

7.       Pravilnik o vrstama otpada (N.N. 27/96.)

8.       Pravilnik o izradi studije o utjecaju na okolinu (NN 31/84)

9.       Europska zajednica, prijdelog direkcije za sanitarne deponije broj 7506/93

10.  Zakon o zaštiti okoliša (N.N. 82/94.)

11.  M. Samić: Deponija i zaštita voda, Svjetlost, Sarajevo 1990.

12.  Propisi o zaštiti okoliša, Sabor RH